BiHNAP istražuje: Novi detalji pljačke novca NLB banke, kojim je trebao biti...

NAP istražuje: Novi detalji pljačke novca NLB banke, kojim je trebao biti građen kompleks Marijin Dvor

Novinari agencije Patria došli su u posjed materijala koji otkriva nove detalje u vezi nestanka više od 4,5 miliona KM novca NLB grupe Ljubljana, od kojih je trebala biti finansirana izgradnja dva stambeno-poslovna objekta „Marijin Dvor“ u Sarajevu.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine sumnjiči Davera Halilbegovića i Armina Mulahusića, te njihove supruge Edinu i Elmu, kao i firme koje su u njihovom vlasništvu Profit-Invest d.o.o. Sarajevo i KS Invest doo Sarajevo, da su protivpravno prisvojili više od 4,5 miliona KM novca NLB grupe.

NLB grupa Ljubljana započela je 2007. godine projekt izgradnje stambeno-poslovnog centra „Marijin Dvor“ u Sarajevu.
Plan je bio da zajednička firma Davera Halilbegovića i Armina Mulahusića Profit-invest kupi više od 16.000 metara kvadratnih zemljišta u Sarajevu, novcem NLB grupe, a na kojem će poslije biti izgrađene dvije stambeno-poslovne zgrade.

Vrijednost zemljišta procijenjena je na više od 31 milion KM. Zemljište je u tom periodu bilo u vlasništvu preduzeća Unioninvest izgradnja objekata Sarajevo. Na čelu Unioninvest izgradnja objekata Sarajevo bio je Ibrahim Jusufranić, nedavno uhapšen zbog milionske afere u preduzeću GRAS.

Nakon izgradnje poslovnih zgrada „Marijin Dvor“, jednu zgradu trebao je prodavati Profit-Invest dok bi druga zgrada služila kao sjedište NLB grupe.

No, Tužilaštvo BiH je otkrilo da je više od 4,5 miliona KM namijenjenih za finasiranje ovog projekta završilo na privatnim računima Halilbegovića i Mulahusića, na računima njihovih supruga kao i na računu firme Profit-Invest otvoren u UniCredit banci.

Daljom istragom istražitelji su došli do novih podataka, koji potvrđuju da su Halilbegovići i Mulahusići ciljano išli da prevare svoje partnere iz Slovenije.

Da bi osigurali milionsku investiciju, NLB Grupa je od Halilbegovića i Mulahusića zahtijevala, prije samog ulaska u posao sa njima odnosno njihovom firmom Profit-invest, da Halilbegović i Mulahusić omoguće ulazak NLB Grupe u vlasničku i upravljačku strukturu Profit-Investa.

Halilbegović i Mulahusić, kao suvlasnici Profit-Investa po 50 posto, imali su obavezu da novim ugovorom zadrže po 12,5 posto vlasništva u Profit-Investu, 50 posto udjela u preduzeću prenesu u suvlassništvo pravnog lica Žarjev d.o.o. Ljubljana te 25 posto suvlasništva na pravno lice Vranica d.d. Sarajevo.

Na ovaj način NLB Grupa željela je imati kontrolu nad Profit-Investom, odnosno, sarajevskim preduzećem koje je novcem ove banke trebalo, za tu banku, kupiti zemljište vrijedno više miliona KM, a onda za banku graditi i objekt vrijedan također više miliona KM.

Ugovorom je dalje dogovoreno da su i Žarjev i Vranica obavezni istupiti iz vlasničke strukture Profit-Investa nakon završetka projekta Marijin Dvor, a najkasnije 2011. godine.

Međutim, istražitelji su otkrili da vlasnička i upravljačka struktura u Profit-Investu nikada nije promijenjena u Registru društava Općinskog suda u Sarajevu, iako su Halilbegović i Mulahusić predstavnicima NLB grupe prezentirali da su dogovorene promjene izvršili.

Notar Miloš P. Jovović pismeno je obavijestio NLB Leasing d.o.o. Sarajevo da je Sudu predata prijava za upis promjena u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi u preduzeću Profit-Invest. Ta informacija je tačna. No, od NLB Grupe je sakriveno da je Općinski sud ubrzo nakon toga naložio dopunjavanje ove prijave, koju Halilbegović i Mulahusić nikada nisu izvršili. Tako je vlasništvo preduzeća Profit-Invest i dalje ostalo u stopostotnom vlasništvu Halilbegovića i Mulahusića.

Istražitelji sumnjaju da promjene Halilbegovići i Mulahusići nisu izvršili ciljano, kako bi se lakše domogli novca NLB Grupe, piše Patria.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti naš portal kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE