FOTO / Arborikulturna mjera asfaltiranja stabla platana s ciljem njegovog konačnog ubijanja

Kome i zašto smeta aleja platana i lipa, pa je pribjegao “Arborikulturnoj” mjeri asfaltiranja stabla platana s očitim ciljem njegovog  konačnog ubijanja i uklanjanja iz nekog morbidnog razloga. Općepoznato je i uvriježeno u hortikulturnoj praksi u urbanim sredinama da se oko odraslih stabala u drvoredima-alejama ostavlja što je moguće veći i širi prostor za njihov normalan razvoj i opskrbu hranjivim materijama i vodom, pa se ograđuju drvenim žardinjerama ili metalnim mrežama s ogradom da se zaštite od vanjskih oštećenja koja bi ugrozila njihov razvoj i zdravstveno stanje i sve ostale aktivnosti (ceste, saobraćajnice, staze pješačke, biciklističke i sl.) su podređene njihovom integritetu i hortikulturnom i ekološkom značaju.

Prilikom nedavnog “uređenja” naše aleje su vršene “arborikulturne” mjere odsijecanja perifernih žila korijenskog sistema, jer su smetale postavljanju ivičnjaka i proširenju pješačke staze i kolovozne trake, kao i “stručna/umjerena” redukcija krošanja i habitusa za čije stvaranje su bile potrebne decenije, tako da je upitan dalji opstanak i životni vijek zbog narušenog imuniteta od oštećenja i otvorenih rana koje nisu tretirane zaštitnim sredstvima i potencijalnih fitopatoloških oboljenja. Krajnje je vrijeme da se ekološki osvijestimo i počnemo ekološki ponašat, kako zbog vlastitog zdravlja i opstanka, tako i zbog naše djece čije je zdravlje svakodnevno ugroženo svim mogućim polucijama.

Hitno su nam potrebni kružni tokovi i zaobilaznice da se smanje saobraćajne gužve i tone izduvnih gasova koji nam svakodnevno skraćuju život, uzdržimo se od kvadova i krosmotora koji zagađuju šumu, prave vododerine i tjeraju divljač, za to postoje posebne staze. Požari su u proteklom periodu uništili velike površine pod šumom, oko uže i šire gradske jezgre i time značajno reducirali jedini prečistač i spas od ovih enormnih aeropolucija koje izazivaju globalne temperaturne promjene, pa su nam potrebna masovna pošumljavanja u cilju obnove ekosistema, pa apelujem na sve ljubitelje prirode i političke predstavnike na svim nivoima vlasti da lobiraju i utiču da se u narednom periodu na području visočke šumarije izvrše zaostale značajne neizvršene zakonske obaveze šumsko-uzgojnih radova i uposle stručni kadrovi s naše općine koji će raditi na realizaciji tih poslova.

Komplex Ravne-Gorani se u budućnosti mora maksimalno zaštitit, kako zbog bolesti ugrožene kulture jasena, tako i zbog vodozaštitne zone u Goranima i samog izletišta i turističko-rekreacijskog značaja i održivosti biološke raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta.

Ragib Vranac / Visoko.co.ba