Gotovo pod velom tajne, počela raditi Komisija za Zakon o Ustavnom sudu BiH

Odnedavno je, gotovo pod velom tajne, počela raditi Komisija za izradu Zakona o Ustavnom sudu BiH, kako bi se pokušali pomiriti do sada nepomirljivi stavovi SNSD-a i Trojke kada je riječ o sastavu Ustavnog suda BiH. Ovo pitanje je Milorad Dodik postavio kao ono bez čega niti jednog drugog dogovora neće biti. Sada je čini se došlo do zaokreta. U SNSD-u promjena plana. Uslovi prolongirani, u fokusu Evropska unija. Barem približno relaksirana atmosfera unutar koalicije i najava novih reformskih zakona još nije demonstrirana. Istovremeno, otvoreno pitanje Ustavnog suda BiH pokušava riješiti radna grupa. Sastav grupe u tajnosti, a djelovanje iza zatvorenih vrata.

Ko će sjediti u Ustavnom sudu BiH i kako će donositi odluke, državna koalicija još usaglašava. Proces mukotrpan. Pregovori dugotrajni. Za SNSD zakon prvobitno uslov partnerima. Meta sudije, stranci. Cilj – Zakon o Ustavnom sudu BiH koji će u sastav ove institucije pozicionirati samo domaće sudije. Sve navedeno SNSD je više puta ponovio. A, onda preokret. Dodik znatno tiši. Politika ucjene, čini se, na pauzi.

„Mislim da je razumno, veoma razumno da pustimo tako što ćemo ova dva zakona izdvojiti kako bismo dali ponudu prije svega Evropskoj uniji u uvjerenju da će Evropska unija reagovati pozitivno i da će dati status pregovarača BiH“.
(Milorad Dodik, 17.10.2023.)

„Mislim da bi on vrlo rado odustao od toga uvjeta, ali da cijelo vrijeme iznad glave mu vise te stalne poruke koje mu upućuje opozicija da krši zaključke Narodne skupštine RS-a”.
(Denis Zvizdić, zamjenik Predsjedavajućeg Zastupničkog doma BiH, 19.10.2023.)

Iako je privremeno po strani, Dodik podsjeća na detalje zakona. One koji su ujedinili vlast i opoziciju RS-a. Prijedlog zakona je dostavljen iz SDS-a preko jedinog delegata u Domu naroda. SNSD jednoglasno prihvatio. Isti prijedlog Trojka izričito odbacuje, jer kaže da u ovoj temi kompromisa nema. Svoj prijedlog zakona nisu dostavili.

„Dvoje sudija Ustavnog suda išli bi iz Republike Srpske, četiri iz Federacije, a ova tri koji ne bi bili stranci nego državljani BiH – birala bi PSBiH u toj proceduri“.
(Milorad Dodik, 17.10.2023.)

„Dodik ne može i nikad neće postići sporazum s Trojkom o izbacivanju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH sve dok BiH ne postane punopravna članica Evropske unije. Ne prihvatamo paritetan odnos sudija 3-3-3. Ne prihvatamo bilo kakav veto ili entitetsko glasanje u Ustavnom sudu i ne prihvatamo da strane sudije bira bilo koji drugi pravni autoritet osim predsjednika Evropskog suda za ljudska prava“.
(Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma BiH, 19.10.2023.)

Stavove partnera pokušava pomiriti Radna grupa. Zahtjev Vijeća ministara BiH u realizaciji Ministarstva pravde BiH. Grupa broji 9 članova. Bivši suci, ministri pravde s različitih nivoa vlasti i političari. Grupa radi u tišini i daleko od očiju javnosti. Za sada je jasno da Zakon o Ustavnom sudu BiH ne mogu usvojiti bez izmjene Ustava. A, za taj poduhvat u parlamentu trenutno niko nema većinu.

„Mi možemo samo taj zakon nazvati Zakon o statusu međunarodnih sudaca. Ja vjerujem da Ustavni sud BiH, samo bitan je termin, trebao bi biti sud gdje će sjediti renomirani suci koji će biti državljani BiH“.
(Davor Bunoza, ministar pravde BiH, 18.10.2023.)

Iza radne grupe su tek tri sastanka, a sumnje u uspjeh već velike. Praksa je pokazala da ovaj model rada uglavnom ne daje rezultate.

„Kada hoćete neki problem ne riješiti, a predstaviti javnosti da nešto rješavate – onda formirate radnu grupu“.
(Ilija Cvitanović, delegat u Domu naroda BiH)

Koalicija je radnoj grupi postavila rok do kraja mjeseca za dostavljanje prijedloga zakona. Je li moguće iz želja, uglavnom dijametralno suprotnih, sastaviti zakon po mjeri svih i po evropskim standardima?

Visoko.ba/federalna.ba