Vijeće muftija je donijelo fetvu u kojoj se kaže: „Hidžab, odnosno mahrama koju nose muslimanke jeste vjerska obaveza i odjevna praksa muslimanke propisana osnovnim izvorima islama, Kur'anom i Sunnetom, te Idžmaom.“
Fetva je donesena jučer na sjednici Vijeća muftija Islamske zajednice u BiH , na kojoj su razmatrane implikacije zaključka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, a kojim se daje tumačenje zakonskih odredbi o sudovima u kontekstu zabrane nošenja vjerskih simbola i obilježja uposlenim u pravosudnim institucijama, a kojima se diskriminiraju muslimanke koje nose mahramu, prenosi agencija MINA.
Na sjednici kojom je predsjedavao reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, Vijeće muftija je usvojilo vjersko tumačenje nošenja mahrame/hidžaba u šerijatskom pravu i po ovom pitanju donijelo fetvu o tretmanu mahrame/hidžaba u učenju islama.
U fetvi se dalje ističe da se pojam hidžaba u užem smislu koristi kao sinonim za pokrivanje glave mahramom, a u širem smislu kao poseban stil odijevanja koji je u skladu sa islamskim normama.
– U odnosu na međunarodne kodifikacije ljudskih prava hidžab spada u domen ispovijedanja vjere. Prema tumačenju naše (hanefijske) pravne škole te većine ostalih pravnih škola i samostalnih mudžtehida, hidžab u širem smislu podrazumijeva pokrivanje cijelog tijela izuzev lica i šaka. Pokrivanje lica (nikab, burka, feredža) ne spada u vjerske obaveze muslimanke – navedeno je u fetvi.
Pojašnjeno je da hidžab, odnosno mahrama u islamskoj tradiciji ne tretira se kao poseban vjerski simbol i obilježje, kao što to nisu ni ostali odjevni predmeti kojima se pokrivaju drugi dijelovi ljudskog tijela, a koji, također, čine sastavni dio odjevne prakse muslimanke, te stoga ne mogu biti obuhvaćeni zakonskom odredbom o zabrani isticanja vjerskih simbola i obilježja u pravosudnim institucijama.
Podržavajući načelno zakonsku odredbu o zabrani isticanja vjerskih simbola i obilježja u pravosudnim institucijama, kao i princip odvojenosti vjerskih institucija i države, uzimajući u obzir činjenicu da mahrama koju nose muslimanke ne predstavlja simbol i obilježje islama, Vijeće muftija smatra da bi zabrana nošenja mahrame ženama muslimankama u pravosudnim i drugim institucijama predstavljala flagrantan oblik diskriminacije i kršenje njihovih vjerskih i ljudskih prava. “Uzimajući u obzir činjenicu da Kur'an na više mjesta izričito naređuje da se prilikom suđenja i svjedočenja primjenjuje princip istine i pravde makar to bilo i protiv bližnje rodbine, jasno je da nema mjesta bojazni da bi nošenje mahrame, kao manifestacije prava na slobodu vjere, moglo uzrokovati vjerski motivisanu pristranost”.
Vijeće muftija smatra da je “nekorektno i nepravedno pripisivati nekome pristrasnost na osnovu, Ustavom i zakonom zagarantiranog, manifestiranja prava na slobodu vjere”.
Prateći i analizirajući raspravu u javnosti koja se otvorila u povodu slobode izbora muslimanki da nose mahramu kao svoju vjersku obavezu, Vijeće muftija je donijelo zaključke u kojima se pored ostalog ističe da je “historijsko iskustvo pokazalo da je mnogo prisutnija i izraženija opasnost od nacionalno motivirane nego od eventualne vjerski motivirane pristrasnosti”.
– Vijeće muftija s indignacijom osuđuje i odbacuje ideološke kvalifikacije i predrasude (o vraćanju u srednjovjekovlje i sl.), netoleranciju pa i govor mržnje koje su iskazivali pojedini učesnici, uključujući i pojedince iz reda sudija i pravnika, u svojim diskusijama i komentarima o pitanju koje se u svim relevantnim pravnim aktima o ljudskim pravima ubraja u osnovna ljudska prava – jedan je od zaključaka.
Vijeće muftija daje podršku muslimankama u borbi za njihova vjerska i ljudska prava te poziva nadležne nivoe vlasti Bosne i Hercegovine da “preispitaju zakonske odredbe o pravosuđu poštujući zakonsku poziciju Islamske zajednice u BiH kao jedinog legitimnog tumača učenja i propisa islama u BiH”.
Stoga, Vijeće muftija poziva građane Bosne i Hercegovine, posebno predstavnike zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti te vjerske lidere, da daju svoj puni doprinos izgradnji društva tolerancije, suživota, međusobnog razumijevanja i poštovanja.
Na sjednici je vođena rasprava i o vaninstitucionalnom djelovanju pojedinaca i grupa, te su prezentirale poduzete aktivnosti u realizaciji zaključka reisu-l-uleme o razgovorima s pojedincima i grupama koje vrše poslove iz nadležnosti Islamske zajednice i njihovom uključivanju u Islamsku zajednicu i zatvaranju nelegalnih objekata u kojima se vrše vjerski obredi.
Reis Kavazović je istakao da je “čvrsto opredjeljenje Islamske zajednice da u procesu razgovora pomogne muslimanima u ostvarivanju njihovih vjerskih prava i sačuva ih od opasnih izazova i štetne indoktrinacije”, te istakao da je razgovor proces koji traje i koji treba dati korisne rezultate za sve muslimane.
U raspravi je kazano da se najveći broj pojedinaca i grupa odazvao pozivu Islamske zajednice i u otvorenim razgovorima iskazali su spremnost na usklađivanja svojih aktivnosti s normativima Islamske zajednice, te prihvatili poziv na zatvaranje objekata koji nemaju potrebna odobrenja i da sarađuju sa Islamskom zajednicom u interesu očuvanja sloge i jedinstva muslimana. Konstatirano je da su već u toj fazi rezultati veoma pozitivni i ohrabrujući, a posebno je naglašeno veliko razumijevanje i podrška muslimana.
Vijeće muftija je usvojilo instrukciju i ostale neophodne akte za efikasno vođenje razgovora s pojedincima i grupama koje vaninstitucionalno vrše djelatnosti Islamske zajednice i u kojima se precizira da osnov za razgovor među muslimanima i rješavanje razlika i sporova među njima mora biti utemeljen na Šerijatu – Kur’anu, a. š., i sunnetu Muhammeda s.a.v.s.
Instrukcija naglašava da će Islamska zajednica nastojat da osigura uvjete za izvršavanje islamskih dužnosti i propisa i da je u tom pogledu otvorena za prihvatanje dobrih ideja i projekta, kao i da razgovara o svim primjedbama, prigovorima i kritikama kako u odnosu na institucije tako i u odnosu na uposlenike i nosioce vjerskog autoriteta.
Kao što je neophodno ovlaštenje za obavljanje obreda u džematu isto tako je obavezno odobrenje za prostore u kojima se okuplja džemat, odnosno izvodi mektebska nastava ili vjersko podučavanje, a funkcionalnost tih prostora procijenit će Islamska zajednica.
Istaknuto je da svi pripadnici i članovi Zajednice koristit će objekte Islamske zajednice na odgovarajući način, dok Islamska zajednica ostavlja mogućnost da, shodno potrebama, određeni objekti budu uvedeni u vakuf Zajednice i služit će kao vjerski objekti Zajednice za to područje, odnosno džemat.
Također, Vijeće muftija je zaključilo da se nastave razgovori sa svim pojedincima i grupama i u narednom periodu, o čemu će izvještaj biti upućen na usvajanje Saboru Islamske zajednice.
Vijeće muftija najoštrije je osudilo posljednje prijetnje muslimanima i reisu-l-ulemi Husein-ef. Kavazoviću i dalo punu podršku reisu-l-ulemi u njegovom radu na zaštiti vjerskih prava i sloboda muslimana, uključujući i osudu nasilnog ekstremizma.
Vijeće muftija odalo je priznanje i zahvalnost Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji za veliki trud i podršku migrantima s Bliskog istoka na njihovom putu kroz Srbiju.
