Kako postići trajan mir, ali i sigurnost za armensko stanovništvo u Azerbejdžanu?

Više od tri decenije duga kriza u Nagorno-Karabahu, oblasti u sastavu Azerbejdžana u kojoj dominatno žive Armeni, po svemu sudeći okončana je munjevitom ofanzivom azerbejdžanske vojske. Armenski separatisti su položili oružje, no sada je glavno pitanje kako postići trajan mir, ali i sigurnost za armensko stanovništvo u Azerbejdžanu.

Separatističke armenske vlasti u Nagorno-Karabahu održavaju pregovore sa Azerbejdžanom, ali nije postignut konačan sporazum jer treba sadržavati odredbe o predaji oružja, kao i sigurnosne garancije za armensko stanovništvo u toj oblasti, izjavio je David Babajan, savjetnik armenskog lidera Nagorno-Karabaha, Samvela Šahraman-jana.

S druge strane, Baku je dostavio Erevanu Nacrt mirovnog sporazuma između Azerbejdžana i Armenije koji sadrži pet glavnih tačaka, izjavio je specijalni predstavnik azerbejdžanskog predsjednika Elčin Amirbekov. On je u intervjuu za “Sky News Arabia” rekao da je nacrt zasnovan na međunarodnom zakonu, čime se omogućuje priznavanje suvereniteta dvije zemlje i njihovog teritorijalnog integriteta, poštivanje granica i međusobnog nemiješanja u unutrašnja pitanja. Pregovori i dalje traju pa se čeka odgovor vlasti u Erevanu.

S druge strane, predsjednik Azerbejdžana, Ilham Alijev je u obraćanju naciji poručio da je Azerbejdžan munjevitom vojnom operacijom povratio svoj suverenitet u Nagorno-Karabahu, te iznio sigurnosne garancije za Armene u toj oblasti.

„Sva njihova prava, Armenaca iz Karabaha, biće osigurana. Prava na obrazovanje, kulturu, religiju, kao i izborna prava. Azerbejdžan je slobodno društvo. Mi smo multinacionalna i multireligijska država“, kazao je Alijev.

Prethodno je premijer Armenije Nikol Pašinjan u obraćanju naciji rekao da njegova zemlja mora biti oslobođena od sukoba zarad nezavisnosti.

„Mnogi smatraju da nije adekvatno razgovarati o miru u ovako napetom regionalnom okruženju, u uslovima kada se s vremena na vrijeme rasplamsaju vojni konflikti. Ipak, naročito u ovakvim uslovima, mir bi trebao biti cijenjen i ne bi trebalo miješati mir sa primirjem ili prekidom vatre“, rekao je Pašinjan.

„Posljednji događaji će imati pozitivan uticaj na mirovni proces između Armenije i Azerbejdžana. Želim se nadati tome da će koraci koje smo poduzeli, rezultat antiterorističkih mjera eliminirati prepreke koje nam se nalaze na putu, a koje je nametnula armenska strana. Ovo će kreirati novu stvarnost, dugoročni mir u južnom Kavkazu“, dodao je Alijev.

Podsjećamo, Azerbejdžan je pokrenuo vojnu akciju uz opravdanje da je morao spriječiti oružane provokacije separatista, ali i šverc oružja koridorom koji su osiguravali ruski mirovnjaci. To je odnedavno postao predmet sporenja između Moskve i Erevana i vjerovatno je to bila jedna od tema nedavnog sastanka predsjednika Rusije i Turske, Vladimira Putina i Redžepa Tajipa Erdoana u Sočiju.

„Mislim da je Azerbejdžan generalno govoreći povukao dosta pametne poteze. Imaju podršku Turske, ispunili su dogovore sa Evropskom komisijom, zadržali relativno dobre odnose sa Rusijom i sve to pretpostavljam daje samopouzdanje predsjedniku Alijevu da pokuša uraditi šta želi u Karabahu“, smatra Thomas De Waal, politički analitičar.

„Mi očekujemo od Armenije da ispuni svoja obećanja, posebno otvaranjem Zangezur koridora. Kao što svi sada prihvataju, Karabah je teritorija Azerbejdžana, tako da se ne može nametati nijedan drugi status. Naš primarni cilj koji bi za svakoga to trebao biti, uključujući i Armene, je da žive mirno jedni pored drugih na azerbejdžanskoj zemlji. Podržavamo korake koje je poduzeo Azerbejdžan. Mi djelujemo  pod motom jedna država, dva naroda, da zaštitimo svoj teritorijalni integritet“, izjavio je Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Turske.

„Mi smo zaista zabrinuti zbog nagle eskalacije tenzija i izbijanja neprijateljstava. Prva stvar za nas tokom ove vojne operacije koju provode oružane snage Azerbejdžana je da se pobrinemo za sigurnost civilnog stanovništva u Karabahu. Mi naravno govorimo o armenskom stanovništvu, a da bi se to postiglo, mora postojati rješenje za problem“, poručio je Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja.

Rješenje je dakako ponudio Baku, i teško da će vlasti u Erevenu moći učiniti mnogo, osim insistirati na sigurnosnim garancijama za lokalno armensko stanovništvo. No, pitanje je šta će uraditi Rusija, osobito sa vladom u Erevanu koju uporno kritizira turski predsjednik Erdoan. S kojim sada ruski predsjednik, očito ne želi remetiti odnose!

Visoko.ba/federalna.ba