Elektroprivreda BiH će graditi u Banovićima najjaču solarnu elektranu u BiH

Bosna i Hercegovina potpisnica je Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan. Time je ušla u proces postepenog smanjenja i na kraju potpunog prestanka korištenja fosilnih goriva za proizvodnju energije te prelazak na čiste, obnovljive i održive izvore energije. Elektroprivreda BiH pokrenula je postupak za izgradnju fotonaponske elektrane u Banovićima. U planu su i drugi slični projekti u Tuzlanskom kantonu.

Elektroprivreda BiH će graditi u Banovićima najjaču solarnu elektranu u BiH. Gradnja elektrane jačine 8,8 megavati, čija vrijednost se procjenjuje da je 15 miliona maraka, predviđena je u naselju Banović-Selo na 100 hiljada kvadratnih metara površine.

„Izgradnja solarne elektrane u Banovićima pokazuje jedno opredjeljenje Elektroprivrede BiH za prelazak na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora – dakle, postepenu tranziciju od javnog preduzeća i kompanije koja dominantno električnu energiju proizvodi iz uglja u komaniju koja električnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora“, objašnjava Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH

Načelnik Banovića Bego Gutić (SDA) napominje kako se se pripremamo za ono što nas čeka u narednom periodu – a to je dekarbonizacija, što je uvjet Evropske unije, pogotovo Evropske energetske zajednice, a to je smanjenje i gašenje kapaciteta za proizvodnju električne energije koji se snabdijevaju fosilnim gorivima, odnosno ugljem.

„To je sasvim nelogičan potez i to nema veze sa dekarbonizacijom jer ta energija će se koristiti za proizvodnju fosilnog goriva koje doprinosi klimatskim promjenama“, tvrdi Denis Žiško, koordinator programa Energija i klimatske promjene AARHUS centra u BiH.

Iz Banovića poručuju kako žele pokazati da se i u rudarskoj sredini, koja je sinonim za prljavu energiju, može proizvoditi čista zelena energija.

„Ono što treba naglasiti jeste da će se ova električna energija koja se bude proizvodila putem solarne elektrane direktno upotrebljavati za pogone RMU Banovići“, ističe Gutić.

Salkić objašnjava kako je riječ o zemljištu koje predstavlja degradiranu rudarsku površinu: „To je jedan plato na kome je završena eksploatacija uglja, koji je rekultivisan i sada se na ovaj način oplemenjen vraća lokalnoj zajednici na upotrebu kroz proizvodnju električne energije na jedan ekološki prihvatljiv, socijalno osjetljiv i cjenovno prihvatljiv način“.

Na području Tuzlanskog kantona planira je izgradnja i solarnih elektrana u Tuzli, na prostoru deponije šljake Divkovići 1 i 2, ali i na površinskom kopu Šićki Brod. Međutim, Prostornim planom Tuzlanskog kantona, lokacija u Šićkom Brodu predviđena je kao zona za sport i rekreaciju, ali samo do 2025., do kada je Prostorni plan na snazi.

„Fotonaponska elektrana u Šićkom Brodu bi mogla biti jedna od najvećih koje ćemo raditi, po svojoj snazi. Naravno, tu postoje određene administrativne barijere koje se ogledaju u prostornim planovima, u regulacionim planovima, lokalne zajednice Tuzlanskog kantona, koje pokušavamo da sa nadležnim ministarstvima i Gradom Tuzla riješimo. I to ide, možemo reći, na jedan zadovoljavajući način“, dodaje Salkić.

Kad je riječ o putu energetske tranzicije, ekolozi smatraju da smo spremni kao društvo, ali ne i kao država.

„Kod nas je problem u Federaciji što se usvajanje novog zakona o obnovljivim izvorima odgađa već godinama. On će, ustvari, omogućiti građanima, maloj privredi i privrednicima da postave fotonaponske elektrane na svoje krovove i na taj način smanje, odnosno ukinu račune za električnu energiju na period od 20 do 30 godina, kada vrate kredit. I to je problem koji imaju naše vlasti, jer gube tržište i gube monopol“, navodi Žiško.

Elektroprivreda BiH, osim navedenih, ima u planu i izgradnju fotonaponske elektrane na završenim eksploatacionim poljima rudnika mrkog uglja Đurđevik, kao i izgradnju plutajućih fotonaponskih elektrana na jezeru Snježnica i jezeru Modrac.

Visoko.ba/federalna.ba