(FOTO) Zvanično pokrenuta inicijativa Udruženja “Setup” iz Visokog

Pješačke zone, zone bez automobila, su područja grada ili mjesta predviđena samo za pješake u kojima je većina ili sav automobilski saobraćaj obustavljen. Pretvaranje jedne ulice ili područja u pješačku zonu naziva se pedestrijanizacija, koja predstavlja vrlo čestu pojavu u modernom razvoju užih područja urbanih sredina.

Isključivanje motornih vozila iz centra grada prilikom razvoja urbanih sredina implicira stvaranje zdravijih navika i alternativnih načina transporta i saobraćaja, poput biciklizma, rolanja, scate-a, pješačenja i slično.

Postoji nekoliko vrsta pješačkih zona u urbanim centrima:

• Djelomični pristup motornim vozilima u određeno vrijeme i određenim uslovima
• Privremena zatvaranja ulica
• Potpuna zabrana pristupa motornim vozilima

Svjedoci smo da u Visokom već dugi niz godina uspješno funkcionira praksa zatvaranja ulica Čaršijska i Alije Izetbegovića tokom ljetnih mjeseci u večernjim satima i da lokalno stanovništvo tu praksu vrlo rado i aktivno koristi. Naravno, takva praksa bi se dala unaprijediti u smislu poštivanja pravila ponašanja u pješačkoj zoni. Također, Ulica Čaršijska je povremeno bivala zatvorena za saobraćaj i u toku dana, ponedjeljkom – pazarni dan u Visokom.

Mi iz Udruženja Setup smatramo da je od krucijalne važnosti za razvoj našeg grada da se Ulica Čaršijska trajno zatvori za saobraćaj motornih vozila, te da se omogući djelomični pristup vozilima dostave, stanarima te ulica i postraničnih ulica.

Značaj pješačkih zona

Samim kreiranjem pješačkih zona se dobiva niz benefita na mikroekonomskom planu za samo područje zahvaćeno zabranom saobraćaja za motorna vozila, od kojih su neki:

• Boljom pristupačnošću i većom mobilnošću pješaka se razvija i raste prodaja i kupovina u prodavnicama zastupljenim na datom području
• Kafići, restorani, slastičarne, street food štandovi povećavaju promet, jer se ljudi vise kreću pješačkom zonom
• Direktno u vezi s dvije gore navedene teze, raste potražnja za poslovnim prostorima na šetnici
• Cijene nekretnina, kako poslovnih prostora, tako i stambenih objekata, rastu
• Ostale poslovne aktivnosti (agencije, HUB-ovi, info centri) u pješačkim zonama napreduju brže
• Manja buka i bezbijednost u centru grada bi podrazumijevala bezbrižan boravak na šetnici i uživanje u njenom sadržaju u većem obimu nego što je trenutno

Naravno, pješačke zone ne donose samo benefite za strogi centar i obližnje područje, nego i za čitav grad. Na makroekonomskom planu, grad Visoko bi zatvaranjem Ul. Čaršijska uživao sljedeće prednosti:

• Čitav grad bi bio atraktivniji u estetskom smislu, kao i u ugodnije mjesto za živjeti
• Mnoge aktivnosti i manifestacije bi se češće i lakše organizirale da Visoko ima pješačku zonu
• Aerozagađenje bi se značajno smanjilo, a svjedoci smo alarmantnih vrijednosti zagađenja vazduha u Visokom
• Turisti i posjetioci bi imali tačnu predstavu o tome gdje se nalazi centar Visokog i gdje trebaju doći kako bi na jednom mjestu našli sve glavne značajke privrede našeg grada,
• Receptivni turizam bi se razvijao i posjetioci i turisti bi zasigurno produžavali svoj boravak

Pored svega navedenog, jako je važno, ako ne i najvažnije, spomenuti društveni značaj šetnica i pješačkih zona. Samim ukidanjem saobraćaja bi se eliminirala mogućnost eventualnih saobraćajnih nezgoda u kojoj učestvuju motorna vozila i pješaci, a bezbijednost je osnovna značajka centra grada.  Šetnicom bi Visoko dobilo jedno tačno definirano centralno mjesto okupljanja, na kojem se mogu nesmetano i bezbijedno kretati i uživati njegovu ponudu.

Primjeri

U Bosni i Hercegovini, ne govoreći o Evropi i ostatku svijeta, postoje brojni primjeri gradova i općina koji svojim građanima, posjetiocima i turistima nude pješačku zonu, tj. glavnu gradsku šetnicu. Upravo je riječ o ovim, ali i manjim mjestima, koja su uspješno implementirala pješačke zone u svoje urbane centre i bezbolno s mnogo benefita za kratko vrijeme prošli vrijeme prilagodbe na novi režim kretanja pješaka i motornih vozila u njihovim gradovima.

Recimo, Bugojno je 2012. godine Sultan Ahmedovu ulicu pretvorilo u pješačku zonu i Bugojanci su dobili modernu šetnicu. Naravno, to nije jedini grad koji je razvoj strogog centra usmjerio u ovom pravcu.

Ilijaš je, također, preuredio centar grada u šetnicu i u skladu s tim kreirao sav potrebni popratni sadržaj.

Primjeri velikih gradova u Bosni i Hercegovini su Tuzla, Banja Luka i Sarajevo, koji godinama uživaju u većem broju šetnica te iz godine u godinu povećavaju broj pješačkih zona, ne samo u centru grada, nego u centrima velikih naselja.

Kako se u Visokom Ulica Čaršijska može pretvoriti u pješačku zonu?

Zabrana pristupa motornim vozilima Ulici Čaršijskoj ne podrazumijeva permanentnu i isključivu zabranu svim vozilima. Postoje vozila s odobrenjem koja će moći nesmetano proći kako bi ispunila svoju svrhu, a to su dostavna vozila, policijska, vatrogasna, komunalna vozila, vozila hitne pomoći, kao i vozila stanara.

Potapajućim stubovima se jednostavno i efikasno može regulisati tok kretanja motornih vozila. Stubovi se postavljaju na početak (ispod ulaza u parking Pijaca) i eventualnoo kraj pješačke zone (ispod Tabhanske džamije, a prije Kožarskog mosta). Postavljanje potapajućih stubova na ulaze ulica Bijela džamija i Jevrejska bi, također, dodatno doprinijelo regulaciji saobraćaja.

Jedno od mogućih rješenja bi moglo biti sljedeće:

• Zabrana saobraćaja motornim vozilima u oba smjera osim u terminu 05:00 – 10:00 (u ovom periodu su potapajući stubovi spušteni i prolazak je dozvoljen svim učesnicima u saobraćaju). To je i period kada većina stanovnika odlazi na posao, te bi se na taj način omogućio prolazak kroz Čaršijsku i spriječilo zagušenje na semaforima u ulici Kralja Tvrtka u jutarnjim satima.
• U terminu 10:00 – 05:00 saobraćaj motornim vozilima je dozvoljen isključivo stanarima, vozilima hitne pomoći i ugostiteljskim objektima koji imaju dostavna vozila.
• Ulice Bijela Džamija, Jevrejska i djelomično ulica Oruča bi bile rezervisane samo za stanare, što bi se reguliralo barijerama (potapajućim stobovima) na izlazima/ulazima u ulicu Kralja Tvrtka.

Na ovaj način bi svi stanari i subjekti od interesa imali pristup svojim domovima i garažama, dok bi se dostave u kafiće, restorane i prodavnice realizovale u jutarnjim satima kao što je praksa kada su u pitanju pješačke zone širom Evrope i svijeta.

Kada je u pitanju mirujući saobraćaj, pozicija Čaršijske ulice je veoma povoljna u odnosu na već postojeće parking prostore u centru Visokog koji su u neposrednoj blizini i kapicitetom u dovoljnoj mjeri pokrivaju potrebe. Najveći parking se nalazi kod Kulturnog centra Altindag, zatim parking prostor ispod tzv. novog zanatskog centra, te u manjem kapacitetu parking prostori kod Pošte. Za kvalitetno rješenje parking prostora u ovom području je potrebno reaktivirati i parking na mjestu postojeće “pijace”, a za pijacu obezbijediti alternativnu lokaciju u novom zanatskom centru.

Na ovaj način bi grad Visoko dobio savremeno rješenje gdje posjetioci centra grada pronalaze parking mjesto za svoje automobile, a svoj boravak provode na kvalitetan način u šetnji i uživanju u ambijentu uređene površine za pješačenje.

Zaključak

Na osnovu svih navedenih značajki, primjera i mogućnosti koje se otvaraju ovih jednostavnim poduhvatom, Udruženje Setup čvrsto vjeruje da je pješačka zona neophodna za dalji razvoj našeg grada.

Udruženje Setup