Čiste su manipulacije da je kralj Tvrtko bio Srbin, ali takve izjave iz RS-a ne trebaju čuditi jer svašta izjavljuju iz više razloga.
Ovo je za Hayat.ba kazao ugledni bh. historičar i arheolog, profesor Enver Imamović kojeg smo upitali da prokomentira izjave koje ovih dana dolaze iz bh. entiteta RS.
Naime, predsjednik RS-a Milorad Dodik jučer je na obilježavanju neustavnog dana RS-a ponovio svoje izjave date i nekim medijima da je „kralj Tvrtko Srbin“, da se tako izjašnjavao te da je pisao pjesme o sv. Savi.
U isto vrijeme u pojedinim medijima iz RS-a se ovih dana nanovo negira sve što je bosansko, relativiziraju činjenice.
- To je prvo jer temeljno ne poznaju historiju ili uče iz onih udžbenika koje pišu na njima svojstven način – da sve tuđe svojataju, a svoje preuveličavaju, iskrivljuju i falsificiraju. Da su bolje upoznati s pravom historijom, koja se piše ne samo u našoj zemlji, znali bi činjenicu da je kralj Tvrtko član bosanske vladarske dinastije za koju dukumenti doslovno kažu da Kotromanići vladaju Bosnom otkad ona postoji – kaže Imamović.
Podsjeća da svi mogući relevantni izvori – arheološka građa, arhivska građa i stara literatura, nedvosmileno jasno govore i opisuju Bosnu iz ranog srednjeg vijeka i kasnijeg razdoblja te navode da, kao što je u Srbiji bila dinastija Nemanjića, u Hrvatskoj Trpimirovića, u Rusiji Romanova, tako je u Bosni bila dinastija Kotromanić.
- Njeno jezgro i korijen su ovdje kod Sarajeva, smatra se da je to područje današnjeg naselja Kotorac. Imamo podatke o njima čak iz devetog stoljeća pa nadalje – navodi naš sagovornik
Profesor Imamović je sačinio genealoško stablo bosanskih kraljevskih porodica. Tokom svoje državnosti, vladajuća porodica u Bosni bili su Kotromanići. Imamovićevo stablo prikazuje sve kraljeve, kraljice i njihovu djecu – princeze i prinčeve.
- Na tom stablu Kotromanića od 9. stoljeća pa do 1463. godine navedeni su svi vladari sa svim podacima. Svaki podatak se temelji na bogatoj izvornoj građi. Nema govora da je to srpski vladar. I sa hrvatske strane se govori da je hrvatska dinastija. Ako ovi govore da je njihov, a ovi da je njihov, neka se dogovre čiji je, a mi znamo da je naš. Vrlo je opasno da se taj falsificirani podatak upotrebljava u svakodnevne političke svrhe, a to je prvo opasno jer su se i njihove generacije odgajale po toj lažnoj predstavi historije. Zamislite da mi počenom govoriti da je sve srpsko bosansko što je apsurd – kaže Imamović.
Napominje kako Srbija nikada dugo nije vladala Bosnom.
- Bilo je kraćih izleta, ali je istina da je srenjovjekovna bosanska država u dva maha vladala Srbijom. To je bilo u vrijeme kralja Tvrtka i u vrijeme Tomaševića, sina kralja Tomaša. Ako ćemo o tome govoriti, Bosna je vlada legalno Srbijom dva puta. S druge strane, za vrijeme kralja Tomaša Srebrenica je bila kratko pod Srbijom, ali je vraćena – dodao je Imamović.
Pojašnava da od 19. stoljeća, kada je počeo nacionalni preporod i nacionalno osvješćivanje, neki su počeli pisati historiju koja nema veze s realnošću.
- To nije ukupna literatuira. Oni koji su zadojeni nacionalizmom iz te literature crpe podatke. Nek čitaju literaturu iz Beograda, čuveni profesor Sima Ćirković napisao je historiju srednjovjekovne bosanske države. Ili djelo akademika Vladimira Ćorovića „Historija Bosne“. Neka čitaju to, a ne literaturu koju su pisali polupismeni ljudi – navodi Imamović.
Ovih dana aktuelna je tema i postavljanja spomenika kralju Tvrtku u Sarajevu.
- Nepojmljivo je da Sarajevo nema spomenika kralju Tvrtku. Evo, napravljen je i vjerujem će naći dostojno mjesto – kazao je Imamović.
Iz Gradske uprave Sarajeva su obećali da će postaviti spomenik bosanskom kralju Tvrtku.
Hayat.ba/ A. Jamaković / Visoko.co.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.