U organizaciji Medice iz Zenice održana je javna rasprava o finansiranju i osnivanju sigurnih kuća u Federaciji BiH s ciljem pronalaženja boljih rješenja, a koja je održana u povodu predloženog Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti nasilja u porodici Federacije BiH.
Zakon o zaštiti od nasilja u porodici FBiH usvojen je 2005. godine, a nakon određenih problema i poteškoća u praksi došlo je do izmjena, te je novi zakon usvojen 2013. godine. Vlada Federacije BiH do sada nije ispunjavala zakonsku obavezu sufinasiranja sigurnih kuća u iznosu od 70%, te je odlučila napraviti izmjene i dopune ovog Zakona. Predložene izmjene i dopune ne zadovoljavaju zahtjeve iz prakse, odnosno potrebe žrtava nasilja u porodici.
“Predlažemo da se uzmu u obzir svi troškovi jedne sigurne kuće, a ne samo troškovi smještaja po jednoj korisnici”, istaknula je Jasmina Mujezinović, izvršna direktorica Fondacije lokalne demokratije iz Sarajeva.
U Republici Srpskoj jasno su odvojeni fiksni i varijabilni troškovi, a nakon usvajanja zakona doneseni su i svi podzakonski akti koji definiraju ovu oblast. “Cijeni se da sigurna kuća služi za podršku žrtvama porodičnog nasilja, ženama i djeci žrtvama porodičnog nasilja i usklađen je s konvencijom”, navela je Nada Golubović, predsejdnica UO Fondacije udružene žene Banja Luka.
U dopuni člana 35 predviđeno je da nevladine organizacije koje vode sigurne kuće izvrše preregistraciju u ustanove čije bi finasiranje bilo realizirano s federalnog i kantonalnog nivoa. “Nismo spremne da izvršimo preregistarciju ustanove ako unaprijed znamo da nećemo imati finansijska sredstva”, istaknula je Sabiha Husić, direktorica „Medica“ Zenica.
Prema dosadašnjem iskustvu, veoma dobar način finasiranja sigurnih kuća je i uključivanje lokalnih zajednica, što je do sada dalo pozitivne rezultate pri pružanju podrške i zbrinjavanju žrtava nasilja u porodici.
