Protesti protiv politike nulte borbe protiv Covida zahvatili Kinu

Stotine demonstranata i policije sukobile su se u Šangaju dok protesti zbog kineskih strogih Covid restrikcija traju treći dan. U onom što mediji nazivaju najvećem testu za predsjednika Xi Jinpinga otkako je osigurao historijski treći mandat na vlasti, protetsti se šire u joše nekim gradovima.

Val građanskog neposluha je bez presedana u kontinentalnoj Kini u proteklom desetljeću, dok raste frustracija zbog Xijeve potpisane politike nulte borbe protiv Covida gotovo tri godine nakon pandemije.

Protesti izazvani smrtonosnim požarom u stanu na krajnjem zapadu zemlje prošle sedmice održani su u nedjelju u gradovima među kojima su Šangaj, Peking, Chengdu, Wuhan i Guangzhou.

Kina je u ponedjeljak izvijestila o novom dnevnom rekordu novih infekcija Covidom-19, s 40.347 slučajeva. Gradovi Guangzhou i Chongqing, s hiljadama slučajeva, bore se s obuzdavanjem epidemije. Stotine zaraženih zabilježene su i u nekoliko drugih gradova širom zemlje.

Kineske dionice naglo su pale jer su ulagači izrazili zabrinutost zbog utjecaja protesta na drugu najveću svjetsku privredu.

U ranim jutarnjim satima ponedjeljka u Pekingu, dvije grupe demonstranata od ukupno najmanje 1.000 ljudi okupile su se duž 3. kružne ceste kineske prijestolnice u blizini rijeke Liangma, odbijajući se razići. Policija je u nedjelju u velikom broju izašla na ulie u Šangaju, na cesti Wulumuqi, koja je dobila ime po Urumqiju, a gdje se dan ranije paljenje svijeća pretvorilo u proteste.

“Samo želimo svoja osnovna ljudska prava. Ne možemo napustiti svoje domove bez testiranja. Nesreća u Xinjiangu je gurnula ljude predaleko”, rekao je 26-godišnji demonstrant u Šangaju koji je odbio otkriti identitet.

“Ljudi ovdje nisu nasilni, ali ih policija hapsi bez razloga. Pokušali su me uhvatiti, ali su me ljudi svuda oko mene jako zgrabili za ruke i povukli kako bih mogao pobjeći.” Do nedjelje navečer stotine ljudi okupilo se na tom području. Neki su se naguravali s policijom pokušavajući ih rastjerati. Ljudi su u znak protesta dizali prazne listove papira.

U subotu su ljudi u Šangaju skandirali “Bez PCR testova, želimo slobodu!” nakon čega su uslijedile runde opetovanih poziva “Sloboda! Sloboda!”

Protesti su izbili u petak u Urumqiju, regionalnom glavnom gradu krajnje zapadne regije Xinjiang, nakon što je snimka požara u stambenoj zgradi u kojem je dan ranije poginulo najmanje 10 ljudi dovela do optužbi da je karantina zbog Covida bila faktorom u broju smrtnih slučajeva. Dužnosnici Urumqija iznenada su, u ranim jutarnjim satima u subotu održali konferenciju za novinare kako bi demantirali da su mjere vezane uz Covid spriječile bijeg i spašavanje. Mnogi od 4 miliona stanovnika Urumqija bili su pod nekim od najdužih karantena u zemlji, zabranjeno im je napuštati svoje domove čak 100 dana.

Kasno u nedjelju, novinar BBC-ja viđen je na jednoj snimci u trenutku dok ga “policija tuče i šuta” prije nego što je uhapšen u gradu. Snimke na društvenim mrežama pokazuju kako Edwarda Lawrencea vuku na tlu s lisicama na rukama, dok se u drugom videu vidi kako govori: “Nazovite konzulat odmah”. Glasnogovornik BBC-ja je rekao: “BBC je izuzetno zabrinut zbog tretmana našeg novinara Eda Lawrencea, koji je uhapšen i vezan lisicama dok je izvještavao o protestima u Šangaju.

“Zadržan je nekoliko sati prije nego što je pušten”, rekao je glasnogovornik, dodajući da je proteste pratio kao akreditirani novinar.

Lawrence, viši novinar i snimatelj kineskog ureda BBC-ja, tvitao je s mjesta protesta u Šangaju u nedjelju ujutro po britanskom vremenu. Napisao je: “Nalazim se na mjestu sinoćnjeg vanrednog protesta protiv Covid-zero u Šangaju. Mnogi ljudi okupljeni su ovdje i tiho promatraju. Puno policajaca.”

U središnjem gradu Wuhanu, gdje je pandemija započela prije tri godine, videi na društvenim mrežama pokazuju stotine stanovnika kako izlaze na ulice, probijaju metalne barikade, prevrću šatore za testiranje na Covid i traže prekid karantina.

Drugi gradovi koji su doživjeli javno negodovanje uključuju Lanzhou na sjeverozapadu, gdje su stanovnici u subotu prevrnuli šatore osoblja za Covid i razbili kabine za testiranje, pokazuju objave na društvenim mrežama. Rasprostranjeni javni protesti rijetki su u Kini, gdje je prostor za neslaganje gotovo eliminiran pod Xijem, prisiljavajući građane da svoju frustraciju uglavnom iskaljuju na društvenim mrežama, gdje se „igraju mačke i miša“ s cenzorima.

Kina je ostala pri Xijevoj politici nulte zaraze virusom COVID-19 iako je veći dio svijeta ukinuo većinu ograničenja. Iako nizak prema globalnim standardima, broj slučajeva u Kini već danima doseže rekordne razine, s gotovo 40.000 novih infekcija u subotu, što je dovelo do još većeg zatvaranja u gradovima širom zemlje. Peking je branio tu politiku kao spasonosnu i nužnu kako bi se spriječilo preopterećenje zdravstvenog sistema.

Frustracija je ključala nešto više od mjesec dana nakon što je Xi osigurao treći mandat na čelu Komunističke partije Kine, a velik dio bijesa usmjeren je ka kineskom čelniku.

U videu na društvenim mrežama demonstrant optužuje Xija da zaključava ljude i zatvara ih u njihove domove.

“Xi Jinping odstupi, Komunistička partija odstupi”, kaže on u objavi koja je podijeljena mnogo puta. “Ovo će dovesti do ozbiljnog pritiska na stranku da odgovori. Postoji dobra šansa da će jedan od odgovora biti represija, te da će demonstrante uhapsiti i procesuirati neke od njih”, rekao je Dan Mattingly, asistent profesora političkih nauka na Univerzitetu Yale.

Ipak, rekao je, nemiri su daleko od onih viđenih 1989., kada su protesti kulminirali krvavim gušenjem na Trgu Tiananmen.

Dodao je da sve dok Xi ima kinesku elitu i vojsku na svojoj strani, neće se suočiti s bilo kakvim značajnim rizikom za svoju moć.

Visoko.ba/federalna.ba/The Guardian