828 miliona ljudi u 2021. godini gladovalo

Zbog sukoba, ekonomskih kriza, nejednakosti, klimatske krize i rasta cijena hrane, 3,1 milijarda ljudi širom svijeta još uvijek ne može priuštiti adekvatnu prehranu.

Paradoksalno, dvije od tri osobe koje su ekstremno siromašne žive u ruralnoj sredini i uglavnom preživljavaju od poljoprivrede.

Čak 828 miliona ljudi u 2021. godini je gladovalo, što je povećanje od oko 46 miliona ljudi od 2020. i 150 miliona od 2019. godine. U 2021. godini, za oko 193 miliona ljudi bila je potrebna humanitarna pomoć.

Autohtoni narodi, čuvari 80 posto svjetske kopnene biološke raznolikosti na 22 posto Zemljine površine, pate od više stope siromaštva i pothranjenosti. Od ukupno 160 miliona djece koja se iskorištavaju za rad, 70 posto uposleno je u poljoprivrednom sektoru.

Suočeni s krizom gladi u svijetu, moramo iskoristiti moć solidarnosti i kolektivnog djelovanja za izgradnju društva u kome svi imaju normalnu i stalnu dostupnost zdrave hrane. S druge strane, jedna od osam odraslih osoba je pretilo, što predstavlja rastući problem u svijetu, koji se takođe ne smije zanemariti.

Zbog svoje povezanosti sa ekonomijom i različitim područjima života, poljoprivredno-prehrambeni sektor ima odličan potencijal da bude instrument za postizanje pravednije i prosperitetnije budućnosti. Njegova transformacija je neophodna ukoliko želimo ispoštovati obećanje da niko neće biti zapostavljen, da će se obezbijediti bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život za sve.

Samit UN-a za hranu 2021. godine i druge multilateralne inicijative, potakli su dijaloge i razvoj načina transformacije poljoprivredno-prehrambenog sektora u mnogim zemljama svijeta. Najprije je potrebno osnažiti najranjivije, uključujući male proizvođače, ulaganjem u učinkovitiji, uključiviji, otporniji i održiv poljoprivredno-prehrambeni sektor, poboljšanjem pristupa osposobljavanju i usavršavanju, poticajima i inovacijama, kako bi mali proizvođači bili okosnica ove transformacije i postali aktivni i ravnopravni nosioci održivog razvoja.

Istodobno, uloga vlada je da na vrijeme kreiraju kvalitetno usmjerene programe socijalne zaštite najvulnerabilnijih kategorija stanovništva. Bez odgovora na financijsku krizu, nema odgovora na prehrambenu krizu, zbog čega G20 zemlje trebaju dati podršku zemljama kojima prijeti glad i pothranjenost, učestvujući u transformaciji, finansiranju humanitarne pomoći itd.

Međunarodne financijske institucije moraju podržati dostupnost finansijskih usluga zemljama u razvoju ili otpis duga, posebno kada finansiranje omogućava pravodobno djelovanje kao odgovor na poljoprivredne sezone, tako da mogu nastaviti sa ulaganjem u ruralna područja i jačanjem vlastitog poljoprivredno-prehrambenog sektora.

Nikoga ne zapostaviti, znači istovremeno raditi na mnogim poljima. Za FAO (Food and Agriculture Organisation-Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu) to podrazumijeva promicanje dostojanstvenog zapošljavanja u ruralnim područjima, osiguravanje socijalne zaštite, ukidanje eksploatacije djece kao radne snage, podršku lokalnoj proizvodnji hrane za ranjive skupine stanovništva u zemljama pogođenim prehrambenom krizom, uz istovremeno poticanje rodne ravnopravnosti i potpore ruralnim i autohtonim narodima koji su čuvari većeg dijela biodiverziteta na Zemlji.

Poljoprivredno-prehrambeni sistemi i s njima povezana sredstva za život takođe su pogođeni kratkoročno i dugoročno isprepletenim učincima klimatske krize, gubitkom biološke raznolikosti, uključujući degradaciju ekosistema, izumiranje biljnih i životinjskih vrsta i genetskih resursa i konkurenciju oko pristupa prirodnim resursima.

Zbog uticaja klimatske krize, biljni štetnici uništavaju ekonomski važne usjeve i predstavljaju sve veću prijetnju okolišu i sigurnosti hrane. Mali poljoprivrednici, uzgajivači čija se egzistencija oslanja na uzgoj bilja i oni koji žive u zemljama pogođenim nesigurnošću opskrbe hranom, posebno su ranjive kategorije.

Zaštita biljaka od štetočina i bolesti daleko je isplativija od rješavanja kriznih situacija uzrokovanih oboljenjima biljaka. FAO promovira održive i ekološke pristupe u sprečavanju i kontroli mogućeg uticaja biljnih nametnika i bolesti kontinuiranim praćenjem, ranim upozorenjem i promicanjem inovativnim i prijateljski orijentiranim preventivnim strategijama u odnosu na okoliš.

Projekat “WholEUgrain” čine projektni partneri iz Danske, Rumunije, Slovenije i Bosne i Hercegovine, sa ciljem povećanja konzumacije cjelovitih žitarica, zbog njihovog dokazano pozitivnog učinka na zdravlje čovjeka i smanjenje rizika obolijevanja od bolesti kao što su rak, dijabetes, bolesti srca itd.

Zavod za javno zdravstvo FBiH, kao pridruženi partner, kontinuirano provodi aktivnosti u njegovoj realizaciji, što pored efekata promocije zdrave ishrane i prevencije bolesti, može imati uticaj i na smanjenje nejednakosti u pogledu pristupa zdravoj ishrani i dati podsticaj za razvoj okruženja koje karakterišu zdravi životni stilovi.

Visoko.ba/federalna.ba/AA