Od Mostara preko Čitluka, Ljubuškog, Čapljine i Stoca do Trebinja, Vinska cesta Hercegovine živi svoj novi život.
Nakon ulaska u Evropsku kulturnu rutu vina i vinove loze Vijeća Evrope “Iter Vitis”, koje je službeno predstavljeno kroz saradnju Vanjskotrgovinske komore BiH I USAID projekta “Turizam”, stvaraju se nove šanse za ovu priču. Istražili smo šta ovo može značiti za Hercegovinu.
Vinska cesta Hercegovine je do svoje revitalizacije bila poprilično zaboravljen koncept, čiji su se tragovi prepoznavali tek u putokazima i saobraćajnim znakovima koji su ponekad upućivali na važne lokalitete za vinogradarstvo i proizvodnju vina.
Sada je, zahvaljujući uključenju 30 vinarija s područja šest općina, cijela tema vraćena u središte pažnje javnosti, stvarajući tako prostor za razgovor o potencijalima turizma u ovom dijelu zemlje.
U Ljubuškom nas dočekuje lokalni vodič Ivan, koji svakodnevno turiste vodi u obilazak znamenitosti svog kraja.
“Posjetiti vodopad Kravica u Ljubuškom, a zatim i rekonstruiranu i uređenu tvrđavu hercega Stjepana Kosače, uvijek se dobro uklapa s cijelom pričom o vinskim turama i posjetama vinarima ovog kraja”, prepričava nam Ivan.
Na području Ljubuškog je sve više prepoznatljivih proizvođača vina koji sve više prepoznaju važnost povezivanja svojih proizvoda sa turizmom. Na samoj granici sa Hrvatskoj, u Prologu nas dočekuje Branimir Begić, mladi vinar i domaćin.
“Pejzaž je bogate teksture i obojen kamenom, šumom, kultiviranim cvijećem i prostranim vinogradom. Naša porodica je posvećena proizvodnji vina generacijama, ali počeli smo s komercijalnom distribucijom 1998. godine. Tokom protekle dvije decenije, stalno smo povećavali proizvodnju, ulagali u naše kapacitete i postali prepoznatljivi kao dobri domaćini. Na našim degustacijama vina uvijek uključimo hercegovačka jela i nastojimo da sve dolazi od lokalnih proizvođača iz ove regije”, pojašnjava Branimir.
Posljednjih dana sve vinare put vodi u Međugorje, gdje se održavaju BLAŽ Enology susreti, primarno posvećeni očuvanju izvornih hercegovačkih vina blatine i žilavke. Uz Vinsku cestu, ovakvi događaji razvijaju prilike da se vinari povežu, sarađuju i zajednički rade promociju.
“Ove priče nisu samo poslovne, one govore i o ljepotama Hercegovine, kao i razvoju turizma i drugih ponuda koje se ovdje mogu pronaći. Znanja koja se ovdje mogu steći o kvalitetnoj proizvodnji vina zapravo su svoj epilog doživjela najvećim priznanjem za BiH koje se može dobiti, a to je postati članom, odnosno dijelom velike europske obitelji, a to je Iter Vitis. Ta kvaliteta pomaže većoj konkurentnosti i da bi naša vina našla svoje pozicije na stranim tržištima”, pojašnjava dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.
No, mnogo je potrebno uraditi da bi se trendovi okrenuli u korist bh. vina. Prošle godine smo izvezli 6,5 miliona KM vina, a uvezli 33 miliona KM.
Predsjednica Iter Vitisa Emanuela Panke također putuje po Hercegovini, gdje obilazi vinare na Vinskoj cesti.
“Promoviramo, naravno, vinski turizam, ali i kompletno naslijeđe vezano za vino, što može obuhvatiti i kulturu i arheologiju i slično. Veoma smo sretni što možemo poželjeti dobrodošlicu Vinskoj cesti Hercegovine jer smatramo da je to sjajna destinacija koja je spremna za otkrivanje od strane turista širom svijeta”, ističe Panke.
Pred vinarima je još mnogo izazova, ali čini se da su u ovoj godini napravili mnogo koraka da promijene okolnosti i kvalitetno predstave brendove hercegovačkog vina.
Putevi vina vode u Hercegovinu, a kakvi su rezultati cijele priče, najviše će nam kazati brojevi na kraju godine. Do tada, “hvatamo” korak s uvoznicima i nadamo se najboljem.
Visoko.co.ba/klix.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.