Bezidejni, dosadni i naporni svi visočki kandidati, ljiljani su vam predizborna šansa jer je kralj Tvrtko iz Visokog

Priče su vam iste 25 godina, žvačete već prežvakane i dosadne predizborne fraze i laži svakog septembra, svake dvije godine bilo da se radi o lokalnim ili općim izborima. Bezidejni ste, dosadni, naporni, nekreativno-preintezivni. Teško vas je i gledati i slušati a posebno u ovih 30 dana zvanične kampanje, ali u ovom “svetom” mjesecu obećanja možda je ovo prilika da učinite i nešto pametno i korisno za Visoko.

Konkretno, evropsko prvenstvo u košarci na površinu je opet izbacilo priču o zastavi sa ljiljanima, njenoj upotrebi, zabranama, onima koji je mrze i onima koji je vole, onima koji je stranački i konstitutivno prisvajaju i onima koji je isto tako negiraju. Sad je to i u ovom trenutku neovisno o ishodu utakmice sa Litvanijom politički najprofitabilnije. Manite se ispraznih obećanja i već ispričanih priča o tome kako će se sile koja napadaju na BiH umoriti jer smo mi građani već preumorni. Evo prilike i šanse da dobijete koji patriotski glas jer u Visokom 99% glasača se identificira sa ljiljanima i “spornom” zastavom. A uz to imate priliku, obzirom da su Opći izbori, prikažete širu sliku značaja istorijskog Visokog i  bosanskih vladara te ispravno predočite grbove, simbole i bosanske zastave svima koji ih u ovom trenutku ne smatraju svojim bez da znaju i zašto je to tako.

Savjet, hajde nam u ovom “svetom” mjesecu obećanja obećajte da će te obnoviti tvrđavu i stari grad Visoki na Visočici, obećajte nam da će te “oživjeti” lik i djelo Kulina Bana koji je pisao Povelju iz Visokog i čiji su ostaci nadgrobnih ploča pronađeni u Tušnjinim njivama u Visokom. I naravno najvažnije, obećajte nam da ćete “oživjeti” i stručno javnosti prezentovati sve o najvećem bosanskom vladaru svih vremena Tvrtku I Kotromaniću čije je grobno i krunidbeno mjesto u Arnautovićima koje je pronašao Karlo Pač, a o čemu znamo malo ili nikako.

Objasnite svojim glasačima da nije Bosna samo od 1463.godine pa naovamo. Bilo je Bosne puno prije turske okupacije i prije Svjetskog bošnjačkog kongresa 2012.godine koji će napraviti istorijsku grešku i prihvatiti zastavu sa ljiljanima kao zastavu bošnjačkog naroda, a na što će upozoriti i istoričar Enver Imamović koji je i predložio tadašnjem predsjedniku Aliji Izetbegoviću idejno rješenje zastave države Bosne i Hercegovine sa ljiljanima koja se prva zavijorila ispred zgrade UN-a u New Yorku.

Obećajte nam da ćete restaurirati krunidbeno i grobno mjesto najvećeg bosanskog kralja iz vremena kad je Bosna bila najveća i najbogatija i kada je bila puno veći politički faktor i od Srbije i od Hrvatske. Angažujte mlade i stručne Visočanke Lejlu Bečar i Adisu Lepić neka vam i nam pojasne sve vezano za istorijsku ulogu Batona, Kulina, Tvrtka, ljiljana kako bi ih znali na ispravan način tretirati a ne da se neko s njima prostituiše na što je upozorio i profesor Imamović 2012.godine, čovjek koji je predložio da to bude zastava svih Bosanaca i Hercegovaca.

Obećajte nam spomenike bosanskim velikanima (po uzoru na Tuzlu) koji su stolovali u Visokom, a koji će postati turističke atrakcije sa nepobitnim činjeničnim bekgraundom. Obećajte nam i slažite, kao što i ovo sve ostalo lažete, ali nam obećajte, ako ništa iz razloga da se kasnije možemo za to “hvatati” i prozivati vas za neispunjenje obećanja u vremenu u kojem ljudi zaboravljaju ali Google pamti sve.

Eto vam ideje kako da malo unesete inovacije u svoje dosadne predizborne skupove i jedne te iste predizborne priče koje slušamo zadnjih 14 izbornih ciklusa, nije ni ovo ništa drugačije, i ovo što predlažemo i što možda obećate i to će biti laž, al daj malo nas sa stilom lažite, budite inovativni, kreativni, unesite malo šarma u sav taj predizborni ciklus ipak smo u digitalnom dobu.

I za kraj, za one koji će danas uz utakmicu sa Litvanijom i nakon nje komentarisati priču o zastavi sa ljiljanima i zabranama unošenja iste na sportska takmičenja, a što nije novost jer se već dešavalo i na Bilinom polju kad je igrala fudbalska reprezentacija, a i na nekim utakmicama Premijer lige BiH konkretno onaj slučaj sa “Manijacima” u Banja Luci, nije loše prisjetiti se šta je rekao profesor Imamović nakon Svjetskog Bošnjačkog Kongresa (SBK) 2012.godine.

“Država i narod su dva različita pojma. Zastava s ljiljanima je zastava srednjevjekovne Bosne, koju smo izabrali da bude zastava države BiH nakon njenog otcjepljenja. Nakon što su danas na Kongresu izabrali ovu zastavu za zastavu samo jednog naroda, bošnjačkog, onemogućili su, na duži historijski period, da ta zastava bude ponovo, danas-sutra, državna zastava BiH”.

Smatram da je vrlo očigledno da sada tu zastavu neće prihvatiti ostali narodi koji žive u BiH.

I što bi? Ni Bošnjaci ne bi prihvatili šahovnicu ili orlove. Učinili smo krupnu grešku usvajanjem ove zastave kao zastave bošnjačkog naroda”.

P.S

Rad na stvaranju novog grba počeo je 27. februara 1991. godine kada je skupština SR BiH donijela odluku da se pristupi promjenama Ustava i da se donese ustavni zakon o nazivu i državnim simbolima.

Grupu koja je trebala da odredi izgled činili su eminentni naučni radnici: iz Zemaljskog muzeja: iz Zemaljskog muzeja arheolog Hasan-Mirza Ćeman i povjesničar Tihomir Glavaš; iz Instituta za istoriju dr. Boris Nilević; a za potrebe vizuelnog oblikovanja idealnog rješenja angažiran je samostalni dizajner Zvonimir Bebek. U timu je bio i dr. Enver Imamović.

Članovi ove grupe su predlagali da boja bude svjetloplava po uzoru na Ujedinjene nacije. Na toj zastavi stojao bi novi grb po uzoru na grbove sa pečata sa srednjovjekovnih novaca bosanskih vladara.

Za identifikaciju bosanskog srednjovjekovnog grba je iskorišćen grb sa plašta kralja Tvrtka I Kotromanića koji je pronađen u Arnautovićima kod Visokog. Grupa je predložila da se porijeklo ljiljan zasniva na endemičnoj bosanskoj podvrsti ljiljanovog cvijeta.

Početkom rata grupa raspala i završetak procesa izrade su na sebe preuzeli Enver Imamović i Zvonimir Bebek koji su u konačnom prijedlogu temeljnu boju iz svjetlo plave promijenili u bijelu i obrub štita iz srebrene u zlatnu boju.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na svojoj sjednici 4. maja 1992. godine prihvatilo ponuđeno rješenje grba i zastave bez primjedbi.

Visoko.ba