Mikroplastika prvi put pronađena u svježe palom antarktičkom snijegu

Mikroplastika je prvi put pronađena u svježe palom snijegu na Antarktiku, što bi moglo ubrzati otapanje snijega i leda i predstavljati prijetnju zdravlju jedinstvenih ekosustava kontinenta.

Sićušna plastika – manja od zrna riže – već je pronađena u antarktičkom morskom ledu i površinskoj vodi, ali ovo je prvi put da je zabilježena u svježim snježnim padalinama, kažu istraživači.

Istraživanje, koje je proveo student Sveučilišta u Canterburyju, Alex Aves, pod nadzorom dr. Laure Revell, objavljeno je u znanstvenom časopisu The Cryosphere.

Aves je krajem 2019. prikupio uzorke snijega s ledenog dijela imena Ross kako bi utvrdio je li mikroplastika prebačena iz atmosfere u snijeg. Do tada je bilo nekoliko studija o tome na Antarktiku.

“Bili smo optimistični da neće biti mikroplastike na tako netaknutoj i udaljenoj lokaciji”, rekla je Revell. Naložila je Avesu da također prikupi uzorke s prometnice Scott Base i stanice McMurdo – gdje je mikroplastika prethodno otkrivena – kako bi “imala barem malo mikroplastike za proučavanje”, rekao je Revell.

Ali to je bila nepotrebna mjera – plastične čestice pronađene su u svakom od 19 uzoraka s mjesta Ross.

“To je nevjerojatno tužno, ali pronalazak mikroplastike u svježem antarktičkom snijegu naglašava razmjere zagađenja plastikom čak i najudaljenijih regija svijeta”, rekao je Aves.

Onečišćenje plastikom pronađeno je od vrha Mount Everesta do dubina oceana. Poznato je da ljudi nenamjerno jedu i udišu mikroplastiku, a druga je nedavna studija pokazala da te čestice oštećuju ljudske stanice. Prošlogodišnja studija pokazala je da se mikroplastika u zraku “kruži oko svijeta”.

Aves je pronašao u prosjeku 29 mikroplastičnih čestica po litri otopljenog snijega, što je više od morskih koncentracija koje su prethodno prijavljene iz okolnog Rossovog mora i u antarktičkom morskom ledu.

Uzorci uzeti iz neposredno pored znanstvenih baza na otoku Ross, baze Scott i postaje McMurdo pokazali su veće koncentracije – gotovo tri puta više od udaljenih područja.

Istraživači Sveučilišta Canterbury rade na Antarktiku 2019. Foto: Lucy Howell

Pronađeno je 13 različitih vrsta plastike, a najčešća je PET – plastika koja se obično koristi za izradu boca bezalkoholnih pića i odjeće.

Atmosfersko modeliranje sugerira da su možda putovali tisućama kilometara kroz zrak, no jednako je vjerojatno da je prisutnost ljudi na Antarktiku uspostavila mikroplastični ‘otisak’, rekao je Revell.

“Pronašli smo fotografiju nekih zastavica markera koje se koriste za pronalaženje puta oko baze… te su boje odgovarale najčešće obojenoj mikroplastici koju smo nalazili u okolišu.”

Revellovo prethodno istraživanje pokazalo je da mikroplastika u atmosferi može uhvatiti zračenje koje emitira Zemlja i pridonijeti klimatskim promjenama. Tamna mikroplastika na ledenim površinama mogla bi apsorbirati sunčevu svjetlost i dovesti do lokalnog zagrijavanja, rekla je. Plastika također može biti otrovna za životinje i biljni svijet.

“Još uvijek puno učimo o utjecajima, ali prema onome što dosad znamo, nije baš dobro.”

Visoko.co.ba/federalna.ba/The Guardian