Župnik zeničke župe “Sveti Ilija” fra Marko Kepić služio je svetu misu, a paroh Srpske pravoslavne crkvene opštine u Zenici Marko Maleš parastos na starom Gradskom groblju u Zenici – Pod haldom, koje je zahvaljujući podršci privatnih donatora uređeno u protekle dvije sedmice.
Pretpostavlja se, napominje fra Kepić, da je to groblje iz perioda austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini, ali da postoji i mogućnost da je i starije te da se proširilo dolaskom Austrije. Već decenijama se na tom groblju ne sahranjuju građani tog grada.
– Što se tiče samoga groblja, ono se u našim maticama vodi kao Gradsko groblje Zenica i to će sve tako biti do 1964. godine. A, onda će, te godine, doći jedan dopis od Komunalnog preduzeća “Radnik” da se, sada, u osam grobalja – šest mezarja, jedno pravoslavno groblje i, ovo, katoličko groblje, a koje se zove Groblje “Pod haldom”, dalje ne sahranjuje. Jer će, kao, dogodine već biti ekshumacije – napomenuo je Kepić.
Bilo je, dodaje, predviđeno da se posmrtni ostaci do tada ukopanih i iz tog groblja izmjeste na novo Gradsko groblje “Crkvice”. Po maticama umrlih, podvlači Kepić, zadnja osoba na Groblju “Pod haldom” sahranjena je u oktobru 1965. godine.
– Ovdje smo na groblju koje se u katastru vodi da ima, negdje, oko devet duluma. Veći dio, sa kapelom, to je katoličko groblje. Ovdje ima dosta sahranjenih i stranaca; možemo vidjeti puno njemačkih natpisa…Puno je ljudi svoje pokojne i ekshumiralo odavde – ističe Kepić.
Podvlači kako su mnogi, među kojima i oni koje nije imao ko izmjestiti ili su bili u starim grobnicama, ostali na tom grbolju, na kojem se već odavno ne sahranjuje niko.
Groblje “Pod haldom” se, ističe, spominje u obavijestima katoličke crkve u Zenici za raspored misa na blagdan “Svi sveti”, a Dušni dan 1974. godine u knjigama se zadnji put navodi i kao mjesto održavanja svete mise na tom groblju.
– Ovo je groblje, nekako, u prirodi tako tiho počivalo i zasigurno je bilo i zaboravljeno. Ali, ono se nalazi u krugu Rudnika Zenica i sada možemo reći da, također, možemo biti zahvalni i direktoru Rudnika koji nam je dopustio da uopće uredimo to groblje – kazao je Kepić.
Podvukao je kako je ideja o uređenju došla od dvojice zeničkih privrednika – Borisa Pejčinovića i Mladena Perića, koji su osigurali i sredstva te radnu snagu.
– Zato smo ovdje da se sjetimo svih pokojnika koji ovdje počivaju ili su počivali te da opet ovo bude jedan dostojanstven prostor – podvukao je Kepić.
Nada se, kaže, da će groblje i narednom periodu barem zadržati sadašnji izgled te da ponovo neće biti zapušteno i obraslo rastinjem. Kapela “Svete Barbare”, zaštitnice rudara, koja se nalazi unutar tog groblja i u blizini Rudnika uglja Zenica, trenutno izgleda dosta ruševno.
Razmišlja se, napominje Kepić, da se njeni zidovi konzerviraju te pokriju krovom, kako ne bi dalje propadala.
Paroh Maleš podvukao je kako su “definitivno spomenici i groblje” mjesta na kojima se sjećamo onih koji su preminuli, ali i da je najbitnije sjećanje, istakao je, “da se gospod Bog njih sjeti u carstvu nebeskom”.
– Ja sam obilazio i gledao ovamo, tražio imena… Uglavnom, što se tiče pravoslavnog dijela, tu ima otprilike 4.000 kvadrata. Tu su sahranjivani ljudi do kraja Prvog svjetskog rata i poslije ne. Gledajući po ovim imenima, vidim da ima tu nekih poznatih prezimena zeničkih, koji su obilježili rad Crkve zeničke u tom nekom periodu od 1900. do 1920. godine – istakao je Maleš.
Srpska pravoslavna crkva u Zenici, napominje, imala je još dva groblja u tom gradu, koji su novijeg datuma.
Visoko.co.ba/federalna.ba/Fena
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.