U jeku globalne krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu održano je proljetno zasijedanje Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Ekonomska perspektiva za ovu i narednu godinu nimalo optimistična. Globalni ekonomski rast će, navode, usporiti će sa procijenjenih 6,1 na 3,6 posto.
Globalne ekonomske krize niko nije pošteđen. Cijene vrtoglavo rastu, osjeća se inflacija. Glavni uzrok – ruska invazija na Ukrajinu. Prognoze Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke za ovu, ali i narednu godinu sumorne.
“Suočavamo se s krizama povrh kriza, sada sa ratom povrh pandemije, čini se kao da nas je pogodila još jedna oluja prije nego što smo se oporavili od prethodne. Šta je rezultat toga? Ogromno nazadovanje globalne ekonomije. Naše predviđanje globalnog ekonomskog rasta smanjili smo na 3,6 posto ovu i narednu godinu, smanjene su projekcije za 143 države”, pojasnila je Kristalina Georgieva, generalna direktorica MMF-a.
Nakon 2023. predviđa se da će globalni rast pasti na 3,3 posto. Procjene pod pretpostavkom da rat ostane ograničen na Ukrajinu, ali i da Rusiji ne budu uvedene nove sankcije u području energetike. Rusija je značajan dobavljač nafte, plina i metalom. Zajedno sa Ukrajinom značajan dio svijeta snabdijeva i pšenicom i kukuruzom. Smanjeno snabdijevanje tim sirovinama već je podiglo cijene širom svijeta.
Predsjednik Svjetske banke David Malpass kaže: “Prije svega, rat i posljedice rata uzrokuju dodatne pritiske na siromašne ljude širom svijeta. Cijene hrane su već porasle 37 posto u odnosu na prošlu godinu. Cijene hrane su porasle više nego Indeks potrošačkih cijena. To je značajno jer pokazuje koliko su pogođeni siromašni.”
Inflacija, koja trenutno predstavlja neposrednu i jasnu opasnost za mnoge ekonomije, je na historijski visokom nivou. U Sjedinjenim Državama najviša u posljednih 40 godina, u Francuskoj 37, a u Njemačkoj 30 godina.
“Na kraju 2021. godine cijene energije i hrane su već bile visoke i u porastu. Ruska invazija na Ukrajinu dosula je ulje na vatru. U ovom trenutku se situacija može označiti kao prehrambena i energetska kriza”, istakao je direktor Odjeljenja za fiskalne poslove MMF-a Vitor Gaspar.
Ruska invazija na Ukrajinu uzdrmala je cijeli svijet, podigla cijenu hrane i goriva širom svijeta, ali i omela ekonomski oporavak od koronakrize. Zapadne sankcije Rusiji pružaju sliku globalnog poretka koji trpi teške posljedice, kažu iz MMF-a, ali i upozoravaju na novu veliku prijetnju.
“Sve su to crni oblaci koji su se nadvili nad globalnu ekonomiju, a uz njih nam još jedan visi nad glavom: rizik od geopolitičke fragmentacije, koja bi mogla ugroziti razvojne napretke postignute tokom proteklih 75 godina”, dodala je Georgieva.
Iz ekonomske perspektive sve je jasno, globalni ekonomski rast posustaje, inflacija jača. Sve je jasno i iz perspektive običnog čovjeka čija se primanja smanjuju i koji sve teže spaja kraj s krajem.
“Najzabrinjavajuće su posljedice visokih cijena hrane i neosiguranosti opskrbe hranom. Prosto rečeno, rat u Evropi, u Ukrajini, znači glad u Africi. Potrebno je zaštititi države i ljude od rizika nestašice hrane, a znamo da je za to potrebno zajedničko djelovanje međunarodne zajednice”, navodi generalna direktorica MMF-a.
Analitičari ističu da Centralne banke moraju prilagoditi monetarnu politiku kako bi kontrolirale očekivanja inflacije. Međutim, prva zadaća je okončati rat. Ako izostanu hitne i koordinirane mjere, mnoge zemlje i dalje će voditi bitku s gladi, siromaštvom i nemirima.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.