Krajem mjeseca Narodno pozorište Tuzla obilježit će 73. rođendan. Tih više od sedam decenija postojanja ostavilo je znatan trag na kulturnoj sceni tuzlanske regije, kao i BiH, gradeći pozorišni život niskom naslova domaćih i stranih autora u čijim izvedama je uživala bh. publika, ali i mnogi poklonici scenske umjetnosti po svjetskim festivalima.
Da će vjernoj publici povodom značajne godišnjice pokloniti dvije predstave na koje će ulaz biti besplatan – 29. marta “U ime oca” i 30. marta “Kreketanje”, najavio je u razgovoru za Fenu direktor Narodnog pozorišta Tuzla Mirza Ćatibušić, te govorio i o radu u uslovima pandemije, kao i planovima za budućnost.
– Naš 73. rođendan obilježit ćemo izvođenjem predstave “Kreketanje” sa kojom smo u protekloj godini osvojili sedam nagrada, uključujući i nagradu za najbolju predstavu na Internacionalnom festivalu u Skoplju, te učestvovali na Sterijnom pozorju po prvi puta u dugoj historiji Narodnog pozorišta Tuzla. Predstava je poklon našoj publici i ulaz će biti slobodan – istaknuo je Ćatibušić.
Iza Narodnog pozorišta Tuzla, kao i svih drugih ustanova kulture, teške su pandemijske godine usljed čijih će posljedica oporavak biti dugogodišnji. U proteklom periodu bili su prinuđeni u mnogome prilagođavati rad epidemiološkim mjerama koje su bile na snazi te je bilo potrebno mnogo truda da se održi kontinuitet rada u takvim nepovoljnim uslovima.
– Raduje nas poboljšanje situacije na tom planu i s radošću dočekujemo ovaj rođendan naše kuće, jer ćemo biti u mogućnosti ugostiti veći broj ljudi na izvođenjima naših predstava. Pored izazova koji su nam se, kao i našim sugrađanima i sugrađankama, nametnuli vanrednom situacijom, zadovoljni smo postignutim rezultatima o čemu svjedoči broj premijera, repriza, ali i učešća na značajnim regionalnim i domaćim festivalima, te osvojenim nagradama – kaže on.
Pandemija već jenjava i život se u svim sferama normalizuje, no direktor Ćatibušić podsjeća na aktivnosti Narodnog pozorišta Tuzla realizirane u vanrednim okolnostima.
– Trudili smo se, čak i za vrijeme zabrane kretanja da održimo kontinuitet s publikom, pa smo predstave izvodili u online formatu, snimali smo humorističnu seriju, te kao prva pozorišna kuća započeli rad na novoj predstavi putem video linka, što je prepoznala naša publika kao jedan vid borbe za privid normalnog stanja. Posljedice su, pored materijalnog, sasvim sigurno i duhovnog karaktera… Još će trebati vremena da se ljudi ponovo naviknu na veće skupove, da se vrati povjerenje u tom smislu i svi moramo uložiti dodatne napore da pozorišta učinimo što sigurnijim mjestom – mišljenja je Ćatibušić.
U 2022. godinu tuzlansko pozorište je ušlo s ambicioznim projektom “Hamlet” koji je na scenu donio reditelj Zlatko Paković, a već su u toku pripreme za novu premijeru predstave “Kralj Betajnove” koju po tekstu Ivana Cankara režira Goran Damjanac, čiji rad publika poznaje kroz režiranje izuzetno uspješne i nagrađivane predstave “Posljednja ljubav Hasana Kaimije”.
– U drugoj polovini godine planiramo imati još dvije premijere, jednu predstavu na velikoj sceni i jednu predstavu na dječijoj sceni, dok se nadamo da će naše predstave imati i festivalski život. U želji da inteniziviramo saradnju sa Narodnim pozorištem Sarajevo planiramo češće gostovati u Sarajevu, a prvu priliku za druženje sa sarajevskom publikom imaćemo već 6. aprila kada gostujemo sa našom predstavom “Hamlet”. Namjera nam je kalendarsku godinu završiti sa pozorišnom revijom “Tuzlanski pozorišni dani” u kojoj planiramo na našoj sceni okupiti najznačajnije domaće i regionalne predstave – podvukao je Ćatibušić.
U protekloj godini NP Tuzla uspjelo je riješiti gorući problem oko nedostatka radnika na specifičnim pozicijama. Rezultat je to saradnje pozorišta sa suosnivačima Gradom Tuzla i Vladom TK koji su imali sluha za njegovo rješavanje jer je prijetio da ugrozi funkcionalnost i rad uopšte.
– Bh. društvo je skoro uvijek u političkoj, a sada sasvim izvjesno i u ekonomskoj krizi i jako je teško kulturi i umjetnosti pronaći svoj mjesto u našem društvu. Naravno, značaj kulture i umjetnosti je nemjerljiv i sasvim sigurno je potrebno uložiti više truda kako bi se uvela sistematičnost u kulturu kao djelatnost i u tom smislu ne možemo biti zadovoljni. Naučne, obrazovne konferencije i inicijative skoro i da ne postoje i nema jasne vizije razvoja kulture u Bosni i Hercegovini. Individualno, incidentalno nama se dešavaju vrhunski kulturni događaji i proizvodi, ali bez sistematske podrške – koja treba da bude i strukturalna, a ne samo finansijska, nema dugoročnog razvoja kulture i to je gorući problem – zaključio je u razgovoru za Fenu direktor Narodnog pozorišta Tuzla Mirza Ćatibušić.
Visoko.co.ba/federalna.ba/Fena
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.