Stećci, koji su jedni od najimpresivnijih spomenika iz perioda srednjovjekovne Bosne, jedinstven su proizvod historijskog konteksta, odnosno događaja koji obilježavaju srednji vijek jugositočne Europe. Impresivan su dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u XIV stoljeću, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije, te želje pojedinaca da svoj status i moć prikažu kroz izvanjski izgled nadgrobnog spomenika.
Upravo takvim događajima svjedoće i stečci iz nekropole „Mramor“ u naselju Musići, nadomak Olova, u čije zidove je utisnuta historija Bosne i Hercegovine.
„Mramor“ na UNESCO-voj listi Svjetske baštine
Riječ je o jednoj od 30 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a, zahvaljujući svojoj jednistvenosti u srednjovjekovnoj europskoj umjetničkoj i arheološkoj baštini, ali i dubokoj ukorijenjenosti u različite običaje, vjerovanja i fenomene.
Na cijelom području Olova nalazi se ukupno 1.040 stećaka na 83 lokaliteta, a prvi tragovi koji ukazuju na višestoljetnu naseljenost olovskog kraja potiču iz druge polovine XIV stoljeća. Zahvaljujući eksploataciji rude olova, ovaj dio BiH postaje jedno od najvažnijih rudarskih i trgovačkih središta srednjovjekovne Bosne, a o značaju naselja govore i podaci o postojanju franjevačkog samostana Blažene Djevice Marije i crkve kao jednih od najstarijih franjevačkih stjecišta u Bosni.
O toj bogatoj historiji upravo svjedoče stećci iz nekropole „Mramor“, što svjedoči i Mak Dizdar koji kaže da “u stećcima leži tajna Bosne”, dok veliki Miroslav Krleža kaže:
„Neka oprosti gospođa Europa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Europa, samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku ! Ali nigdje, nigdje, nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj“.
Nacionalni spomenik BiH broji 80 stećaka
Sama nekropola „Mramor“ broji 80 stećaka, od čega 47 sljemenjaka s postoljem, 4 sanduka s postoljem, 4 sanduka, 17 ploča s postoljem i 8 ploča. Najzastupljeniji oblik na nekropoli je sljemenjak s postoljem i svi su klesani u komadu. Ukrašeno je 14 stećaka, uglavnom geometrijskm oblikom (izostaju figuralni prikazi), pri čemu dominira ukras spirale i rozete, a javljaju se još i križ i tordirana vrpca.
Zbog svog značaja stećci iz ove nekropole proglašeni su i nacionalnim spomenikom BiH, a njihov značaj svojevremeno istaknuo je i naučni saradnik u Institutu za historiju Sarajevo dr. Enes Omerović.
„O bogatoj prošlosti Olova i njegove okoline i danas svjedoče brojni tragovi, odnosno materijalni spomenici kulture. Čak 13 spomenika kulture sa područja općine Olovo uvršteno je na listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Posebno je važno naglasiti da se među 20 nekropola stećaka u Bosni Hercegovini koje su upisane na Listu svjetske kulturne baštine nalazi i nekropola „Mramor“ u Musićima. Također, želimo skrenuti pažnju i na podatak da se na poleđini novčanice od 10 konvertibilnih maraka nalazi motiv stećka sa jedne od olovskih nekropola“, zaključio je Omerović.
Visoko.co.ba/Lana Marianović
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.