Izborni zakon, konstitutivnost i kriza u BiH i dalje tema u Briselu

Izborni zakon, konstitutivnost i kriza u BiH i dalje je tema u Briselu. Točnije na marginama samita Europske unije. Njemačka sve glasnija u zahtjevu za ekonomsku izolaciju Republike Srpske. Partneri u sankcijama su im Velika Britanija i SAD. I Dom lordova Velike Britanije pozvao na sankcioniranje Milorada Dodika. No, o sankcijama se i dalje samo tek priča.

Kao i svaki put na kraju godine pred liderima zemalja članica Evropske unije okupljenim na samitu u Briselu, mnogo raznovrsnih tema. U centru pažnje su borba protiv pandemije koronavirusa, rast cijena energenata, ruska prijetnja Ukrajini, te jačanje odbrambene saradnje. Na marginama samita o krizi u Bosni i Hercegovini, tačnije na sastanku premijera Hrvatske Andreja Plenkovića i šefa evropske diplomatije Josepa Borrella.

“Jedan vrlo kvalitetan, vrlo detaljan sastanak sa visokim predstavnikom za vanjsku politiku Borrellom, gdje smo razgovarali o procesu proširenja, o situaciji na jugoistoku Evrope, a posebno o situaciji u BiH, procesu pregovora koji se odnose na izborni zakon i omogućavanje ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda s naglaskom na Hrvate i, naravno, prava ostalih”, naveo je Plenković.

Prokomentirao je i pismo koje mu je poslao hrvatski predsjednik Zoran Milanović u kojem je izrazio svoje nezadovoljstvo i protivljenje usvojenim Zaključcima Vijeća za opće poslove EU jer se njima ne garantiraju prava Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda.

“Sve što je bitno za Hrvate mi smo uvrstili i poslali snažne poruke”, dodaje Plenković.

Uoči današnjeg samita u Briselu, Vijeće za opće poslove Evropske unije je donijelo zaključke kojima se poziva na ustavnu i izbornu reformu u našoj zemlji, te su osudili blokadu državnih institucija.

Iako je situacija u BiH ocijenjenja zabrinjavajućom, te osuđena retorika podjela i secesionističke ideje Milorada Dodika, sastanak Vijeća za opće poslove nije rezultirao dogovorom o sankcijama.

“Situacija u BiH je zabrinjavajuća. Napori za otcjepljenjem su neprihvatljivi, i to znači, a ja sam za to ovdje lobirala, da se postojeći režim sankcija sada koristi i protiv gospodina Dodika”, rekla je ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock.

Iz njemačkog Ministarstva vanjskih poslova smatraju da su težnje za otcjepljenje opasan napad na jedinstvo BiH i suprotne Dejtonskom sporazumu:

“Za nas je jasno da nećemo bilateralnu podršku usmjeriti u jedan entitet koji aktivno radi na razbijanju zajedničke države Bosne i Hercegovine i da ćemo se i na nivou EU-a zalagati da se raspodjela sredstava za projekte odgovarajući prilagodi. Želimo i unutar EU-a razgovarati o restriktivnim individualnim mjerama EU-a protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet zemlje.”

Njemačka, kako navode iz Ministarstva vanjskih poslova te zemlje, o tome trenutno vodi razgovore s evropskim partnerima, ali i sa Sjedinjenim Državama i Velikom Britanijom.

Visoko.co.ba/federalna.ba