Za razliku od politike, koja okreće glavu od razloga zbog kojih je odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine poprimio epidemijske razmjere, srednjobosanski privrednici su odlučili javno progovoriti o njima, ali i ponuditi načine za ostanak. Krajnje je vrijeme, kažu, da politika počne voditi računa o realnom sektoru i svim građanima, a ne samo o administraciji. U suprotnom, oni će biti prinuđeni na uvoz radne snage.
Brojni su, kažu razlozi zbog koji se doslovce bježi iz ove zemlje – od politike koja svakodnevno sije strah od novog rata, niskih plaća u realnom sektoru, visokih poreza, te nerealnih parafiskalnih nameta. Odlaze najčešće oni s malim plaćama, no državi u kojoj je broj zaposlenih u privredi i administraciji gotovo izjednačen to, očigledno, odgovara, jer raste prosječna plaća. Čudna je to i nerealna matematika.
„I Japan bi se dičio time da im prosječan lični dohodak raste gotovo 200 KM za godinu dana. Znate šta bi u razvijenim ekonomijama dali za to. Ili priča da je povećanje izvoza 37%, a ekonomije koje imaju povećanje 2-3% to naveliko pišu, nije to realno“, smatra vlasnik firme u Novoj Biloj Zoran Gazibarić.
„Krajnje je vrijeme – mislim da trčimo za vozom već koji odmiče – da se iz korijena promijeni odnos politike prema poslodavcima i poslodavaca prema radnicima“, ocjenjuje Mirko Šakić, vlasnik etno sela u Vitezu.
A to bi, kada je o poslodavcima riječ, značilo efikasniju organizaciju rada i povećanje plaća, ali bi i država morala reagirati na njihove višegodišnje zahtjeve.
„Država treba doći na nekih 25% doprinosa koje bi trebali plaćati radnicima. Mislim da bi na taj način povećali i izdvajanja, jer se pojedini poslodavci ne bi borili sa sivom ekonomijom“, ističe Snježana Kopruner, direktorica tvornice u Travniku.
Uz odlazak radno sposobnog stanovništa, najveći je problem, kažu privrednici, zastarjeli obrazovni sistem koji treba što prije reformirati.
„Obrazovati mlade ljude za ona zanimanja koja su nam potrebna, a ne zanimanja za koje škole imaju kadar koji raspolaže sa zastarjelim znanjima“, dodaje Kopruner.
Salem Ekmeščić, vlasnik firme u Busovači, priča kako imaju opremu koja je tehnički na visokom nivou, međutim, kaže, obrazujemo radnike i inžinjere prema programu iz onog vremena.
„Za našu struku uopće i ne postoje kadrovi na prostorima bivše Jugoslavije, pa se mučimo s doškolovavanjem. Radi se o zanimanju reciklist“, ističe Matija Marjanović, direktor firme u Vitezu.
I dok su sve duže kolone onih koji bježe iz Bosne i Hercegovine, politika, kupujući glasove za novi mandat, povećava broj evidentiranih na biroima za zapošljavanje. Rješenje je, tvrde privrednici, u uvozu radnika.
„Priča se o tome da na zavodu za zapošljavanje imamo enormne brojeve nezaposlenih. Probajte objaviti oglas da tražite neka radnička zanimanja, nećete nikoga naći, ali je rješenje da na vrijeme država ili onaj ko regulira protok radne snage, ko liberalizira uvoz radne snage, već sada pripremi zakone“, poručuje Gazibarić.
Jer razgovori o dolasku radnika iz nekih zemalja, kojima bi Bosna i Hercegovina bila Njemačka, već uveliko traju. No, da li je to krajnji cilj politika prema građanima ove zemlje koji ne traže mnogo – samo nadu u siguran ostanak.
Visoko.co.ba/federalna.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.