Radnici sarajevskog preduzeća “Euro-Asfalt” probili su danas i posljednji od 3.360 metara duge desne cijevi tunela “Zenica”, na autocesti Koridora Vc, na poddionici Ponirak – Vraca.
Radi se o najdužem do sada izgrađenom tunelu na dionici Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu, a njegovim potpunim završetkom te puštanjem u promet, put između Zenice i Žepča bit će kraći za oko 6,5 kilometara.
Predstavnik investitora, Javnog preduzeća “Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine” Ahmed Mušija, napomenuo je kako su radovi na ovom objektu počeli 30. novembra 2019. godine te da je rok izgradnje 30 mjeseci.
– Ono što je bilo problematično je ogromna količina vode, jer je bilo situacija da u jednoj sekundi dođe “jedno bure vode”. To vam je 60 litara. To su bili izazovi – kazao je Mušija.
Prvobitno je dužina poddionice bila projektirana na 2,6 kilometara, a sam tunel 2,4 kilometra, ali je preprojektovanjem dionica porasla na 3,6, a sam tunel na 3,36 kilometara. Poddionica Ponirak – Vraca dio je dionice autoceste Poprikuše – Zenica sjever (Donja Gračanica), koja se na sjeveru nastavlja na poddionicu Vranduk – Ponirak, a na jugu na poddionicu Tunel “Zenica” – Donja Gračanica.
Mušija je kazao da su na projektu radili vrlo mladi kadrovi, koji su stekli zavidne reference. Dio tunela, u dužini od 800 metara, izgradila je turska kompanija “Cengiz”. Za probijanje ovog tunela utrošeno je više od 130 tona eksploziva.
-O veličini projekta najbolje govore činjenice na terenu. Točnije, različite koje smo izveli u toku realizacije. Dakle, za iskop koji smo napravili potrošili smo preko 130 tona eksploziva te iskopali i izvezli gotovo pola miliona kubika stijenske mase. Do ove, prve faze, za osiguranje primarne podgrade potrošili smo, prema projektu, oko 30.000 kubnih metara prskanog betona. To je pratila ugradnja preko 1.500 tona armature. Osiguranje primarne podgrade izveli smo sa sidrima, kojih smo ugradili preko 180 kilometara – naveo je direktor projekta kompanije “Euro-Asfalt” Miroslav Tadić.
Glavni rudarski inžinjer te kompanije Emir Delibašić istakao je kako su, uz hidro-geološke poteškoće, dnevno kopali prosječno oko 4,2 metra stijenske mase. Dodatne problem pričinjavali su smjena čvrstih i mekanih stijenskih masa.
-Uspjeli smo se izboriti sa svime i danas, evo, imamo probijenu prvu cijev trenutno najdužeg tunela u BiH. Bitno je napomenuti da nismo imali većih povreda na radu te, hvala Bogu, nismo imali smrtnih ishoda što je jako bitno. Na projektu je bilo angažirano dosta mladih ljudi te inžinjera starosti od 25 do 35 godina, uz konstantan monitoring naše uprave i starijih kolega – podvukao je Delibašić.
Najavio je kako će do kraja novembra ove godine biti probijena i lijeva cijev dužine 3.326 metara, za koju je ostalo da se probije još 72 metra.
Turski stručnjak Irfan Ünal, uime kompanije “Proyapi”, vršio je nadzor nad svim radovima, koje je ocijenio najvišom ocjenom.
-Sve je teklo po planu i sve je urađeno u zadanom vremenu te u skladu s ugovorom i projektom – kazao je Üna, dodajući da su insistirali na disciplini, jer su “timski rad i disciplina” jako bitni za rad na ovakvim tunelima.
Tunel “Zenica” prolazi ispod planine Vepar, a imat će devet prolaza za pješake, dva prolaza za motorna vozila i dvije zaustavne niše. Tunel je građen po NATM modelu (Nova austrijska tunelska metoda), a čak 14,5 posto tunela trase Koridora Vc kroz BiH čine tuneli.
Vrijednost radova za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 59 miliona eura bez PDV-a, od čega su 50 miliona eura sredstva osigurana putem Evropske investicijske banke (EIB) te 19 miliona eura bespovratnih sredstava Evropske unije (EU), a koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
federalna.ba/Visoko.co.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.