Lemeš: BiH nespremna za požare i nepogode

Danima na lokalitetu Crkvičkog brda u Zenici, u neposrednoj blizini nekoliko privrednih subjekata, uključujući i benzinske pumpe i skladište plina, tinja podzemni požar. Zasad zbog dodatnog zagađenja zraka reagiraju samo mještani naselja Blatuša.

O ovome, ali i klimatskim promjenama, o tome koliko je probuđena svijest građana za očuvanje okoliša, u Dnevniku 3 govorio je prof. dr. Samir Lemeš, prodekan Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici.

Požar na Crkvičkog brda samo je još jedan novi izvori zagađenja zraka u Zenici pored industrijski izvora koje Zeničani trpe godinama. U pitanju je, kaže prof. Lemeš, stari-novi problem, požar koji je postojao i ranije, prije 30-50 godina. Međutim, u posljednjih nekoliko decenija nekako se sam ugasio. Ovog ljeta počeo je ponovo gorjeti, da li uslijed gradnje koja je ponovo počela na Crkvičkom brdu, da li zbog sječe šume, paljenja divljih deponija, to, ističe, ne možemo znati.

– Najveći problem je što nadležni ne reaguju. Išli smo u tri gradske službe. Služba za ekologiju kaže da nije nadležna. Oni su nas uputili na inspekciju. Inspekcija kaže da su oni to proslijedili Civilnoj zaštiti i da je ona već dala odgovor šta treba da se uradi. Kad smo se obratili Civilnoj zaštiti, oni kažu da ne mogu zvati vatrogasce zato što nema otvorenog plamena nego bi to trebalo da rudnik radi, ali nije jasno ko će im dati nalog – ističe prof. Lemeš.

Zbog prebacivanja odgovornosti nastala je pat pozicija. Vlasnik parcele na kojoj je požar je Grad i na njoj je planirana gradnja. Međutim, prije svega mora se ugasiti taj požar. Najjeftinije bi bilo nanijeti slojeve nekog inertnog materijala, objašnjava on.

Poručuje da se nešto mora uraditi i da građani Zenice u posljednje vrijeme trpe povećano zagađenje iz Željezare jer je cijena čelika na svjetskom tržištu porasla te je povećana proizvodnja, a sada se javlja i zagađenje iz dodatnog izvora, a niko ne reaguje.

Govoreći o požarima koji bjesne u nekoliko država, prof. Lemeš kaže da je to posljedica klimatskih promjena, odnosno, ljudske pohlepe i neznanja.

– Očito nismo zaslužili da živimo na ovoj planeti. Dođemo kao neka njena metastaza. Svojim djelovanjem uništavamo planetu, ali nećemo uništiti planetu nego svoj životni prostor. Planeta će nastaviti da živi i bez nas. Čovjek će, očito, stvoriti uslove u kojima neće moći da opstane.

Napominje da Bosna i Hercegovina nije spremna dočekati bilo kakvu prirodnu nepogodu pa i šumske požare velikih razmjera i da bi u tom slučaju, kao i mnogo puta do sada, molila za pomoć sa strane.

federalna.ba/Visoko.co.ba