Intervju premijera Miralema Galijaševića o problemima, preduzećima i finansijskom stanju u 2015.

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Miralem Galijašević u intervjuu za Agenciju ONASA govori, između ostalog, o urađenim projektima u 2015. godini, problemima u Kantonu, tešanjskim preduzećima kao liderima u državi u pojedinim sektorima, o finansijskom stanju u općini Vareš…

ONASA: Kalendarska godina se približava kraju. Koji su kapitalni projekti koji su urađeni u ZDK i šta je ključno što ćete raditi u narednoj?

GALIJAŠEVIĆ: U 2015. godini urađeni su kapitalni projekti iz oblasti: vodosnabdijevanja oko 4.000.000 KM, rekonstrukcija puteva 3.000.000 KM i rekonstrukcija školskih objekata 1.500.000 KM kao i saniranje posljedica poplava iz 2014. godine kroz sufinasiranje sa Fondom za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji Federacije BiH i međunarodnim organizacijama CRS, UNDP i ostalim. U 2016. godini planiramo nastaviti sa sanacijom posljedica od poplava, rekonstrukcijom puteva, izgradnjom vodovoda i utopljavanjem 14 škola.

ONASA: Koji su najveći problemi sa kojima se suočavate u Kantonu?

GALIJAŠEVIĆ: U funkcionisanju Kantona kao administrativne organizacije najveći problem je nelikvidnost. Zatekli smo obveze više od 70 miliona KM. Prvi zadatak nam je bio stabilizacija budžeta. Zatekli smo obaveze prema socijalnim populacijama, prema borcima, neplaćene transfere, materijalne troškove. Odredili smo prioritete i uspjeli smo uredoviti isplate. Usvojili smo Program potrošnje koji moraju poštivati sve kantonalne uprave, organi i institucije. Kada je život u pitanju, najveći problem je nezaposlenost. Činimo sve kako bi poboljšali poslovni ambijent i privukli domaće i strane investitore, otvoriti nova radna mjesta. Čini mi se da u tome uspjevamo. Na području ZDK su kompanije kao što su Arcelor Mital, Natron Hayat, Cementara Kakanj Hajdelberg, Prevent, Hifa oil, As Jelah, Madi, koje su lideri u određenim granama privrede u BiH. Napokon se broj zaposlenih počeo povećavati i trenutno smo kanton koji ima veći broj zaposlenih od broja nezaposlenih.

ONASA: Imate li podatke koliko utakmice nogometne reprezentacije BiH donose sredstava u budžet Zenice i ZDK?

GALIJAŠEVIĆ: Sretni smo da se utakmice i pripreme za utakmice nogometne reprezentacije BiH održavaju u Zenici – Zmajevom gnijezdu. Gradonačelnik Zenice Husejin Smajlović sa gradskom administracijom uspio je učiniti Zenicu fudbalskim gradom što je postao dio imidža ovog grada. Pored ostalog, Zenica ima korist u smislu potrošnje u vrijeme odigravanja utakmica i prijema blizu 15.000 navijača.

ONASA: Koliki značaj za budžet ZDK imaju tešanjska preduzeća, koja su u pojedinim sektorima vodeća u državi?

GALIJAŠEVIĆ: Preduzeća iz Tešnja Hifa, AS Jelah, Madi, Mann+Hummel i drugi spadaju među najuspješnije kompanije u svojim oblastima. U Tešnju se dogodio spoj inventivnih poduzetnika i dobre općinske administracije. Ovaj odnos može biti model-primjer kako treba raditi. Mi u kantonalnoj administraciji nastojimo da budemo otvoreni i na usluzi privrednicima.
Ovakvim načinom raspodjele prihoda – Zakon o pripadnosti prihoda – ZDK nema veliku korist od činjenice da imamo uspješne kompanije. ZDK je kanton koji ima najveći izvoz u BiH. Po makroekonomskim pokazateljima smo uspješni, ali nemamo nikakav benefit što smo izvozno orijentisani.

ONASA: Počasni ste građanin Maglaja, grada koji je najgore prošao u prošlogodišnjim poplavama. U kojoj mjeri se Maglaj oporavio i koji su dalji planovi za taj grad?

GALIJAŠEVIĆ: Rođen sam i odrastao, završio gimnaziju u Maglaju. Maglaj je u 2014. godini doživio velike štete od poplave. Uništena je putna infrastruktura, veliki broj kuća je poplavljen, aktivirao se veliki broj klizišta. Natronka je doživjela milionske štete. Trenutno nije sve sanirano. Sanirana je većina šteta. Zahvaljujem se međunarodnim oraganizacijama koje su pomogle u sanaciji šteta. Grad trenutno funkcioniše. Veoma je važno da je Natron-Hayat relativno brzo sanirao posljedice poplava i trenutno radi punim kapacitetom. Naredne godine moramo popraviti ono što do sada nije.

ONASA: Sa rukovodiocem Kantonalne poreske ispostave Zenica i općinskim načelnikom dogovorili ste model deblokade računa Općine Vareš. Koliki je stvarni dug Općine Vareš i da li građani mogu očekivati nove blokade računa?

GALIJAŠEVIĆ: Općina Vareš je imala problema sa blokadom žiro-računa budžeta što je otežavalo funkcionisanje Općine. Račun je deblokiran u dogovoru sa Poreskom upravom. Tražimo način kako da općinu Vareš učinimo finansijski samoodrživom. Rješenje je da se svi raspoloživi resursi stave u funkciju otvaranja novih radnih mjesta. Vareš ima značajne šumske resurse, hidropotencijale kao i turističke potencijale.

ONASA: Da li ste zadovoljni stepenom zaposlenosti na području ZDK i šta se radi na unapređenju poslovnog ambijenta?

GALIJAŠEVIĆ: Nezaposlenost je zajednički problem u cijeloj BiH. U ZDK u protekle tri godine broj nezaposlenih je bio veći od broja zaposlenih. U posljednjih pola godine broj zaposlenih je porastao za 1.500. Najveći dio aktivnosti ove vlade usmjeren je na stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, a posredno otvaranje novih radnih mjesta. U centru našeg interesovanja je zapošljavanje mladih. Vlada je u svom Programu rada definisala mjere za podršku privredi, kao što su poticaji i subvencije. Podržavamo i finansiramo jačanje konkurentne sposobnosti naših preduzeća na domaćem i stranom tržištu. Podržavamo mjere na povećanju izvoza i supstituciji stranih proizvoda domaćim Naša odgovornost je razbijanje administrativnih barijera u otvaranju novih kompanija i započinjanju biznisa. Nadam se da ćemo zajedno sa svim nivoima vlasti u BiH kroz aktivnosti na realizaciji mjera reformske agende naredne godine već postići zacrtane ciljeve. Naša vizija je da Zeničko-dobojski kanton postane savremena evropska regija, ugodna za život i rad, atraktivna za investiranje, koja svoj održivi razvoj temelji na industrijskim i ljudskim resursima, prirodnim i turističkim potencijalima te bogatom kulturno-historijskom naslijeđu i čistom okolišu.