Fizička aktivnost ne može magično izliječiti depresiju, ali pomaže

Mnoga istraživanja pokazala su da je tjelesna aktivnost povezana s manjim rizikom od razvoja depresije. Međutim, ima li ona mogućnost da je spriječi?

Istraživanje objavljeno u magazinu Jama Psychiatry analiziralo je genetske podatke više od 600.000 odraslih osoba. Otkriveno je više dokaza nego ikad prije da fizička aktivnost igra važnu i vjerovatno uzročnu ulogu u smanjenju rizika od depresije. Istraživači su se bavili genomima ljudi, historijom i simptomima depresije te količinom fizičke aktivnosti koju su dobili u periodu posmatranja.

Vježbanje ne može magično riješiti probleme u vezi s mentalnim zdravljem, a sama depresija može biti prepreka u obavljanju fizičke aktivnosti. Međutim, ono ipak ima određeni stepen koristi u borbi protiv ovog poremećaja. Fizička aktivnost, naročito dizanje tegova ili trening otpora, može smanjiti simptome depresije gotovo jednako kao kognitivno-bihevioralna terapija. Bilo koji tip vježbanja, od kardio treninga do joge, može biti od pomoći.

Trčanje povećava protok krvi u mozgu. Također, oslobađa endorfin koji podiže raspoloženje. Čak i mala količina vježbanja poboljšava fizičko i mentalno zdravlje čovjeka. I petnaestak minuta trčanja ili pola sata hodanja je korisno. Veliko istraživanje iz 2018. godine, koje je uključivalo 1,2 miliona odraslih Amerikanaca, pokazalo je da ljudi mogu poboljšati mentalno stanje ukoliko svake sedmice vježbaju samo dva sata.

Pronalaženje motivacije za vježbanje može biti lakše ako proširite definiciju onoga šta znači biti aktivan. Čak i penjanje uz stepenice, odlazak do prodavnice, pranje suđa ili slaganje veša mogu biti dovoljni mali koraci zbog kojih ćete se osjećati bolje. Rezultati istraživanja iz 2017. godine potvrdili su da je lagana tjelovježba poput hodanja zapravo korisnija za mentalno zdravlje od napornih treninga.

Visoko.co.ba/klix.ba