BiHMalina je opet “crveno zlato”

Malina je opet “crveno zlato”

Prije pet-šest godina Bosnu i Hercegovinu tresla je zlatna groznica. Ne, nije to bila pomama za zlatom kao u američkim filmovima, nego pomama za “crvenim zlatom” – za malinama. Ljudi su dizali kredite, ulagali ušteđevinu da zasade malinjake, biznismeni su prepoznali priliku za lahku zaradu, kupovali zemlju i podizali nasade maline, piše magazin STAV.

Nekoliko godina, dok je cijena maline bila između tri i četiri marke po kilogramu, poljoprivreda je bila najpopularnija grana privrede. Svi su htjeli obogatiti se na malinama. No ubrzo je došlo otrežnjenje. Loše vremenske prilike i slab urod, slaba potražnja na svjetskom tržištu spustili su cijenu maline na marku-dvije. Onda je krenulo, kako to kod nas obično biva, kukanje kako država ne pomaže, kako niko neće opstati… Neki su počupali sadnice u svojim malinjacima, neki su samo digli ruke i pustili da malinjaci zarastu.

Posljednje tri godine malinarstvo u Bosni i Hercegovini stagnira, niti pretjerano napreduje niti nešto posebno nazaduje. Oni koji su navikli raditi i dalje rade, oni koji su željeli brzu zaradu već su odustali.

A cijena maline se oporavlja.

Zbog povećane potražnje, ali i nedostatka malina na tržištu, proizvođači iz Bosne i Hercegovine ove godine mogu očekivati visoke cijene ovog voća te se nadaju da će otkupna cijena “crvenog zlata” dostići rekordne četiri marke za kilogram.

NOVI ZASADI

Ivan Stojanović, predsjednik Upravnog odbora Udruženja malinara iz Bratunca, Srebrenice i Milića “Vilamet”, rekao je da se cijena malina u okruženju kreće oko dva eura, pa se jednaka očekuje i u Bosni i Hercegovini.

“Rod će ove godine biti dosta slabiji jer vremenske prilike nisu išle naruku proizvođačima. Jako rano krenula je vegetacija, a zatim su se u martu desili veliki mrazevi”, kazao je Stojanović.

Ovogodišnji prinos bit će slabiji nego prethodnih godina, ali će malina biti izuzetnog kvaliteta.

Zbog deficita malina na svjetskom tržištu, u mnogim hladnjačama zalihe su svedene na minimum ili ih uop

e nema. I postavlja se pitanje hoće li opet Bosnu i Hercegovinu uzdrmati “zlatna groznica”.

Emir Tutmić iz Udruženja malinara Željeznog Polja misli da neće. Udruženje, kaže on, u posljednje vrijeme inicira novu sadnju, odnosno obnavljanje nasada kod malinara koji već imaju nasade od ranije, a koji su već ostarjeli. Dodaje da im je u tome dosta pomogao i Zeničko-dobojski kanton jer su podsticaji za podizanje novih nasada povećani s 300 na 700 maraka.

Tutmić je mišljenja da je tržište obavilo svoje, zbog cijena su iz igre ispali, kako ih on zove, “računači”, oni koji su mislili da će uzeti lahke pare a da neko drugi radi za njih. Oni su se već opekli i neće vjerovatno više ulaziti u takve avanture.

“Takva je poljoprivreda, posebno proizvodnja na otvorenom. Ogroman je rizik jer sve zavisi od vremenskih prilika. Pokušavamo kroz razgovor s otkupljivačima, hladnjačarima, urediti ovaj sektor, da to bude dobra priča i da oni koji rade mogu živjeti od toga, da pokušamo skratiti rok između berbe i plaćanja, da ljudi što prije dobiju svoj zarađeni novac. Bio sam nedavno u Srbiji, tamo imate malinara koji već trideset godina imaju malinjake. Zašto ne bismo to imali i kod nas, zašto ne bismo imali ljude koji se ovim poslom bave ozbiljno”, kaže Tutmić.

Predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini Admir Dželmo kaže da je priča o “crvenom zlatu” i brzom bogaćenju bila medijski prenapuhana. Mnogo je ljudi krenulo u to s velikim očekivanjima. I brzo su se razočarali, ali takva je poljoprivreda, čovjek nikada ne zna kakvo će vrijeme biti, kakav će imati rod i kakav kvalitet, a ni kakva će situacija biti na svjetskom tržištu. Sve to utječe na cijenu i na mogućnost zarade.

Na kraju, objašnjava on, ostanu samo pravi, istinski poljoprivrednici, oni koji rade kada je cijena marka i oni koji rade kada je cijena četiri marke. Iako protekle dvije-tri godine nije bilo ni znatnijeg smanjenja površina zasađenih malinama, a niti znatnijeg povećanja, Dželmo očekuje da će se u narednom periodu proširivati malinjaci kod poljoprivrednika koji su nastavili se baviti malinarstvom i nakon cjenovnog šoka od prije tri-četiri godine.

Istina, većina malinjaka nije uništena, kako se dramatično najavljivalo prije nekoliko godina, samo su ljudi odustali od njih, zapustili ih. Moglo bi se desiti, ako se očekivanja o cijeni maline od četiri marke ispostave tačnim, da će ljudi očistiti malinjake i revitalizirati ih.

BORBA ZA PROIZVOĐAČE

“Zlatna groznica” od prije nekoliko godina nije donijela samo veći broj zasada maline i veće površine zasađene ovim voćem, donijela je i veći broj otkupljivača, hladnjačara. Međutim, kako je naglo smanjen broj malinara i kako je smanjena ponuda maline na tržištu, ostao je ipak veliki broj hladnjača koje otkupljuju malinu. Sada je između njih borba za svakog poljoprivrednika, svakog malinara. No u toj borbi neko će od njih, smatra Emir Tutmić, morati otpasti. To će prije svih biti oni koji ne plaćaju redovno. Sada su poljoprivrednici ti koji mogu birati kome će prodavati robu, ko nudi bolje uvjete, ko je redovniji u plaćanju…

Iako se često čini da je naša poljoprivredna proizvodnja neuređen teren, slobodno tržište čini svoje i htjeli ili ne u sektor malinarstva se uvodi red. Nažalost, mnogo ljudi razočarano je napustilo poljoprivredu jer nisu na vrijeme shvatili kakav je poljoprivreda posao. Poljoprivreda je takva da uradite sve što možete, podignete ruke k nebu i nadate se da će dragi Bog dati dobro vrijeme i bogat urod. Ako ne bude tako, čekate narednu sezonu i nadate se da će biti bolja od prethodne.

Visoko.co.ba / STAV


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE