Pokrenuta incijativa za izradu Standarda rada školskih psihologa
Društvo psihologa FBiH donijelo je odluku, na osnovu prepoznate potrebe od strane psihologa, o donošenju Standarda rada psihologa u odgojno-obrazovnim ustanovama Federacije BiH. Republika Srpska već odavno ima definisane Standarde rada psihologa i pružaju podršku i stručnu pomoć u kreiranju navedenog dokumenta sa kolegama iz Federacije. Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju RS propisuje da svaka škola koja ima 24 odjeljenja ostvaruje pravo da uposli drugog stručnog saradnika (pored pedagoga), te je precizirano da je to psiholog. U Federaciji BiH je nešto drugačija situacija, ujedno i nepovoljnija za psihološku struku.
U Federaciji Bosne i Hercegovine osnovno i srednje obrazovanje u nadležnosti je kantonalnih ministarstava obrazovanja, kojih postoji ukupno deset na nivou Federacije BiH. Predškolsko obrazovanje u nekim kantonima u nadležnosti je kantonalnih ministarstava obrazovanja, a u Zeničko-dobojskom kantonu predškolsko obrazovanje u nadležnosti je općina i gradova na području kantona.
Pokrenuta je inicijativu za izradu Standarda rada školskih psihologa u Federaciji BiH i formiran je tim (ekspertna grupa) za izradu istih. Tim je sastavljen od psihologa/psihologinja koji dolaze iz skoro svih kantona Federacije BiH koji imaju bogato iskustvo i znanje iz područja školske psihologije. Kao članovi tima za izradu Standarda rada psihologa nalaze se i psihologinje koje žive na području Grada Visoko, koje pripada Zeničko-dobojskom kantonu, a to su: Edina Maslo-Bukva, Edna Dragunić-Husić i Olivera Đokić.
Standardi rada psihologa u školama na kojima radi tim Društva psihologa FBiH, definišu ključne oblasti i poslove koji su u djelokrugu rada stručnih saradnika-psihologa, kao i kompetencije koje su potrebne kako bi se taj posao u školama uspješno obavljao.
Uspješno nošenje sa kriznom situacijom predstavlja potrebu da pomognemo djeci da se što funkcionalnije nose sa novonastalim promjenama u školama. Nažalost osnovne i srednje škole u Federaciji Bosne i Hercegovine, posebno u Zeničko-dobojskom kantonu, nemaju dovoljan broj zaposlenih psihologa kao stručnih saradnika i pored činjenice da je potreba za radom školskog psihologa u vrijeme pandemije dodatno izražena.
Da bi se situacija normalizovala i da bi osnovne i srednje škole, kao i lokalna zajednica nastavile normalno da funkcionišu u vremenu krizne situacije i poslije pandemijske krize neophodno je na vrijeme i na stručan način prepoznati reakcije djece/učenika, nastavnika/odgajatelja i roditelja/staratelja na krizne situacije i obezbijediti adekvatnu psihološku pomoć.
(Ne)zastupljenost psihologa u osnovnim i srednjim školama Federacije BiH
Na osnovu analize situacije u kantonima Federacije BiH došli smo do podataka da u većini osnovnih i srednjih škola Federacije BiH nisu zaposleni psiholozi i pored činjenice da je potreba za radom stručnih saradnika psihologa jako izražena.
U Kantonu Sarajevo radi ukupno pedeset psihologa u osnovnim i srednjim školama. To ne znači da svaka od škola u Kantonu Sarajevo ima svog psihologa, te često jedan psiholog radi i u više škola zbog nastavne norme. Situacija sa zastupljenosti stručnih saradnika – psihologa u osnovnim i srednjim školama i u drugim kantonima Federacije BiH značajno je bolja od situacije u osnovnim i srednjim školama Zeničko-dobojskog kantona. Naročito se ističe Zapadnohercegovački kanton u kojem skoro sve osnovne škole imaju uposlenog psihologa kao drugog stručnog saradnika.
Na području ZDK za koje je nadležno Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK postoji četrdeset i šest (46) osnovnih škola i trideset (30) srednjih škola. Samo u dvije osnovne škole na određeno radno vrijeme zaposleni su psiholozi.
(Ne)zastupljenost psihologa u Gradu Visoko
Na području Grada Visoko postoji šest osnovnih škola, kao i četiri srednje škole. Poražavajući je podatak da samo u jednoj osnovnoj školi na području Grada Visoko imamo zaposlenog psihologa na pola radne norme.
Osim odgojno-obrazovnih ustanova, Visoko u odnosu na druge gradove ima izrazito nisku zastupljenost psihologa i u drugim ustanovama i područjima rada. U Centru za mentalno zdravlje pri domu zdravlja imamo samo jednog psihologa, dok npr. Centar za socijalni rad, vrtić, policija i ostale ustanove nemaju uopće psihologe u svom timu. Jasno je da je taj broj neopravdano nizak i ne zadovoljava sve potrebe građana za psihološkom podrškom i pomoći.
Ciljevi rada psihologa u odgojno-obrazovnim ustanovama
Osnovni cilj rada psihologa u odgojno-obrazovnim ustanovama je da analizira, predviđa, podstiče i usmjerava razvoj škole, tako da ona bude u potpunosti usklađena sa potrebama i razvojnim potencijalima djeteta/učenika. Ciljeve rada psiholog u odgojno – obrazovnim ustanovama ostvaruje kroz individualni i grupni rad sa djecom/učenicima, nastavnicima/odgajateljima i roditeljima/starateljima učenika. U odgojno-obrazovnim ustanovama psiholog je stručni saradnik koji u vršenju svoje profesionalne djelatnosti poštuje principe humanističkog i holističkog pristupa kroz primjenu adekvatno stečenih znanja i vještina iz fundamentalnih i primijenjenih oblasti psihologije, a primarno iz školske, razvojne i socijalne psihologije. Težište rada psihologa u školi usmjereno je prema prepoznavanju, razumijevanju djetetovih potreba i ponašanja, te pružanju različitih vidova psihološke podrške djeci/učenicima, nastavnicima/odgajateljima i roditeljima djece/učenika.
Zadatak odgojno-obrazovne ustanove je da osigura sigurno i podsticajno okruženje za svako dijete. Škole treba da postanu mjesta u kojima djeca uživaju u svim radostima djetinjstva, igri, učenju i razvijaju samopouzdanja i samopoštovanja.
Za dobar rad stručnih službi osnovnih i srednjih škola u Federaciji BiH, i u Zeničko – dobojskom kantonu, neophodna je uključenost psihologa budući da su ličnost nastavnika/odgajatelja i ličnost djeteta/učenika sadržajno neodvojivi procesi.
Edina Maslo-Bukva, mr.psihologije
Olivera Đokić, mr.psihologije
Edna Dragunić-Husić, mr.psihologije
Visoko.co.ba/Grupa autora
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.