Veliku štetu svjetskoj ekonomiji nanio je COVID-19, pa tako i ekonomiji Bosne i Hercegovine. Prema podacima Svjetske banke, objavljenim danas, Bosna i Hercegovina zabilježila je u prošloj pandemijskoj godini ekonomski pad od 4%.
Svjetska banka procjenjuje da će ove godine doći do oporavka privrede te da ćemo u 2021. godini imati ekonomski rast od 2,8%. Od zemalja iz bližeg okruženja, Bosna i Hercegovina je, ako je suditi prema podacima Svjetske banke, ponajbolje prošla u pandemiji zabilježivši drugi najmanji ekonomski pad; manji pad – koji iznosi 2% – imala je samo Srbija.
Uobičajeno je da se Bosna i Hercegovina kritikuje zbog, kako se obično navodi, sporog ekonomskog rasta, nedovoljnih reformi i, shodno tome, niskog životnog standarda. Tako je bilo kada je riječ o odgovoru vlada na pandemiju, a isti obrazac je i za bilo koji drugi povod. Ako se stvari posmatraju tako pojednostavljeno, kritike mogu biti opravdane, ali ako se sve to stavi u širi kontekst, onda postaje jasnije zašto one, s druge strane, nisu opravdane.
Naime, polazna tačka nije kod svih zemalja ista, pa tako ni njihov razvojni put ne može biti jednak. Bosna i Hercegovina je, prema podacima Svjetske banke, iz rata izašla sa 487 dolara GDP-a po glavi stanovnika. Do 2008. godine GDP po glavi stanovnika narastao je na 5.000 dolara, a danas iznosi više od 6.000 dolara. Bosna i Hercegovina država je koja je, suočena s razornom agresijom susjednih zemalja, uvjerljivo najgore prošla u ratu. Za usporedbu, upravo dvije susjedne zemlje, Hrvatska i Srbija, imale su mnogo bolje polazne pozicije. Hrvatska je, iz razloga što je izbjegla razaranje ekonomije, još 1995. godine imala GDP po glavi stanovnika od približno 5.000 dolara. Od tada do danas povećala ga je na 15.000 dolara. Srbija, s druge strane, imala je 1995. godine GDP po glavi stanovnika oko 2.000 dolara, a do danas ga je uspjela povećati na tek 7.000 dolara. Dakle, od 1994. godine do danas Srbija je povećala GDP po glavi stanovnika za 5.204 dolara, a Bosna i Hercegovina za 5.789 dolara. Makedonija, koju su ratovi zaobišli, imala je 1994. godine GDP po glavi stanovnika od približno 2.000 dolara, a on danas iznosi 6.000 dolara, kao i u Bosni i Hercegovini. Sve ovo znači da bosanskohercegovačkim privrednicima, ali i vladama, treba odati priznanje za uspjeh, veliki uspjeh.
Visoko.co.ba / Stav
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.