Ovdje se ćaskanje smatra uzaludnim i naziva se kallprat („hladan razgovor“) ili dödprat („mrtvi razgovor“). Da ne bi završili u ovim situacijama, mnogi Šveđani su postali umjetnici u izbjegavanju kontakta očima sa nepoznatim ljudima i poznanicima na koje bi mogli da naiđu na ulici gledajući svoje telefone ili umjesto toga buljeći u izloge. Šveđanima je svrha razgovora razmjena značajnih informacija, a bavljenje besmislenim ćaskanjem jednostavno nije na cijeni, piše Bjorn Nilson za BBC.
Posjetioci Švedske koji pokušaju da započnu neformalni razgovor sa prodavcem ili konobarom, čak i uz lokalni pozdrav „hej“, vjerovatno će naići naravno na „hej“ kao odgovor, često sa naznakom da su iritantni.
Stručnjaci kažu da je do ove rezervisanosti Šveđana moglo da dođe zbog toga što je Švedska slabo naseljena zemlja u relativno prostranom pejzažu, pri čemu su se stotinama godina ljudi navikli da rijetko razgovaraju sa onima izvan njihovog neposrednog kruga.
Druga pretpostavka je da bi se ta averzija prema ćaskanju mogla povezati sa relativno niskim nivoom imigracije u Švedsku do šezdesetih. Minimalna izloženost drugim kulturama historijski je značila da je Šveđanima bilo manje vjerovatno da će prihvatiti ovu nešvedsku praksu.
Ipak, uprkos svojoj naizgled hladnoj spoljašnjosti, Šveđani će gotovo uvek biti ljubazni i prijateljski nastrojeni, mada jednostavno na drugačiji način od onih iz pričljivijih kultura.
U ovoj zemlji najbolje je, naprosto, ne razgovarati bez razloga.
Visoko.co.ba/fokus.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.