VI-MILK / Džafić: Poljoprivreda je razvojna šansa za Visoko, a ne socijalna kategorija

Visoko je od davnina poznato po čestitim i vrijednim ljudima koji se bave raznoraznim poljoprivrednim proizvodnjama i okolne gradove visočani su snadbjevali svojim proizvodima. Iz poljoprivrede je poniklo dosta firmi u Visokom koje danas zapošljavaju na stotine radnika.

Danas je poljoprivreda u Visokom jedna od vodećih grana privrede gdje su poljoprivrednici svoje proizvodnje još više usavršili i proširili tako da se može reći da su visočki proizvođači među prvim u državi u plasteničkoj proizvodnji, proizvodnji brojlera, mlijeka, malina, kao i proizvodnji povrća i voća na otvorenom.

Sve više poljoprivrednog zemljišta se obrađuje a i neobradive površine se pretvaraju u obradive, kako u ovim proizvdnjama tako i u proizvodnji silažnog kukuruza i žitarica koje služe kao hrana za stoku.

Također, bilježi se i ekspanzija registracije samostalnih obrta u poljoprivredi, a obrti u trgovini, ugostiteljstvu i drugim djelatnostima se gase. Posebno interesantan podatak je da je registrovano preko 2000 porodičnih poljoprivrednih gazdintava na području Visokog, što ako uzmemo da je jedno domačinstvo u prosjeku četveročlano i da svi nisu registrovali poljoprivredno gazdinstvo, znači da se preko 10.000 stanovnika aktivno bavi poljoprivredom.

Ako poznajemo sve ovo, onda dolazimo do toga da naša gradska upava mora da poljoprivredu tretira kao razvojnu šansu a ne da se poljoprivrednici posmatraju kao socijalni slučajevi. Budžetska stavka “Podrška poljoprivredi” u budžetu za 2019. godinu iznosi 60.000,00 KM, što je odprilike 0,3% od budžeta od cca 20 miliona KM i iznos kao takav je više socijalni a ne razvojni. U ovom budžetu bolji tretman imaju psi lutalice nego poljoprivrednici.

Više se izdvaja iz budžeta za koncerte nego za proizvodnju hrane.
Ako uporedimo susjedne općine Kakanj i Ilijaš, vidimo da su te općine shvatile poljoprivredu kao šansu za razvoj i ostanak stanovištva na svojim ognjištima.

Kakanj izdvaja za poljoprivredu 500.000 KM godišnje, pa tako proizvođači mlijeka imaju podršku 12 feninga po litru mlijeka, proizvodnja u plastenicima sa 2,25 KM po kvadratu stimuliše se jesenja i proljetna obrada zemljišta sa po 60 KM po dunumu, stimulišu se kapitalna ulaganja,osavremnjavnje farmi, nabavku visko mliječnih junica, novu opremu, sufinansiranja troškova registracije, doprinosa itd.

Ilijaš izdavaja oko 270.000 KM u poljoprivredu gdje su naročito novčane podrške za držanje muznih krava, uzgoj i tov junadi, uzgoj priplodnih ovaca, uzgoj i držanje koka nosilja, uzgoj tovnih pilića (brojlera) i podrška za pčelarstvo, sufinansiranje troškova za izdatu građevinsku dozvolu i sufinansiranje premije osiguranja, kao i podrške za organizovanje poljoprivrednika na području općine Ilijaš, učešće na sajmovima, seminarima i edukacijama, izrada projekata, strategija, studija i programa iz oblasti poljoprivredne proizvodnje te nabavka stručne literature.

Kada sumiramo sve gore navedeno, dolazimo do podatka da su visočki poljoprivrednici u dosta nepovoljnijem položaju u odnosu na svoje susjede, pa tako npr. onaj ko se bavi tovom junadi u Ilijašu ima veću podršku za oko 400 KM po grlu u odnosu na proizvođača u Visokom, a proizvođač mlijeka u Kaknju je konkurentniji za 12 feninga, a kad dodamo i podršku za jesenju i proljetnu obradu zemljišta te razlike u odnosu na visočkog proizvođača su mnogo veće.

Na osnovu svega navedenog smatram da Grad Visoko u budžetu treba da ima podršku za poljoprivredu u iznosu od 500.000 KM kako bi visočki poljoprivrednici opstali a ujedno i prepoznali svoju šansu za zasnivanje radnog odnosa tj. registraciju obrta jer to je automatski oko 2000 zaposlenih osoba, što za sobom povlači dosta pozitivnih efekata kao što su:

• Manje osoba na evidenciji nezaposlnenih osoba na birou
• Veće punjenje prihoda budžeta ( PIO, Fondovi zdravstvenog osiguranja, Budžet Grada Visoko)
• Manja ponuda radne snage implicira povećanje plata u drugim djelatnostima
• Veći bruto društveni proizvod (GDP) po glavi stanovnika
• Veći promet novca, što povlači veću potrošnju u drugim djelatnostima.

Visoko.co.ba/VI-MILK Visoko