Erdogan u BiH: Autoput Sarajevo-Beograd je projekat mira

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan izjavio je danas tokom Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) da je njegova zemlja utočište za više od četiri miliona izbjeglica dok se zemlje Evropske unije ne mogu odgovoriti oko njih nekoliko desetina, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema podacima Ujedinjenih nacija, podsjetio je Erdogan, potrošnja Turske za zbrinjavanje izbjeglica premašila je 37 milijardi američkih dolara.

“Naša zemlja je po pitanju dostave humanitarne pomoći u odnosu na nacionalni dohodak, već dvije godine prva u svijetu. Turska je u okviru protiv borbe protiv neregularnih migracije od 2005. do 2017. godine, spriječen je prolazak preko milion osoba, a u velikoj mjeri smo smanjili tragedije u Egejskom moru što je neprocjenjivi dopinos sigurnosti Balkana i cijele Evrope”, rekao je Erdogan i pdosjetio na neisponjeno obećanje EU za pomoć Turskoj u zbrinjavanju izbjeglica.

Erdogan je poručio da uspjeh Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi nije važan samo za zemlje učesnice nego i za mir, stabilnost i prosperitet cijelog evropskog kontinenta.

“Ovaj proces je u isto vrijeme dao i kritičan doprinos samom procesu integracija zemalja zapadnog Balkana u euroatlanske institucije. Turska je uvijek pružala i nastaviće da pruža podršku integraciji zemalja Balkana sa euroatlanskim institucijama”, pojasnio je Erdogan.

Odluke Evropske unije u vezi s pregovorima o članstvu Sjeverne Makedonije i Albanije, direktno će se odraziti nas budućnost cijele regije, smatra Erdogan, “zbog toga će sprovođenje ovih procesa van okvira prijašnjih obećanja naškociće kako miru i stabilnosti regije tako i povjerenju u Evropsku uniju”.

“U posljednje vrijeme vidim da je politika proširenja Evropske unije blokirana od nekih kratkovidnih populističkih krugova, negativni pravci podjele i diskrimanicije koji se šire širom ovog kontinenta u posljednje vrijeme ne predstavljaju opasnost samo za unutrašnji mir Evrope nego i opasnost za budućnost da regija bude nada za mnoge. Vjerujem da će evropski lideri djelovati na vizionarski način i da će podržati ideal integracije Balkana u Evropsku uniju”, kazao je predsjednik Turske.

On je izrazio zadovoljstvo da su zemlje osnivači ovog Procesa postigle saglasnost da Turska u periodu od 2020.-2021. godine preuzme mandat nad predsjedavanjem ovim Procesom. Poput mandata predsjedavanja Organizacijom islamske saradnje (OIC) i Procesom G-20, kako je kazao Erdogan, Turska će na najbolji način realizovati i predsjedavanje Procesom saradnje jugoistočne Evrope.

“Tokom našeg mandata radićemo na jačanju regionalne zaštite i regionalne sveobuhvatnosti, isto tako fokusiraćemo se na pitanja poput migracija, povećanje kvaliteta ljudskih resorsa, proširenje tranportnih i komunikacijskih ruta u regiji”, rekao je Erdogan.

Turski predsjednik je podjsetio na potrebu uspostavljanja stalnog sekretarijata pri SEECP-u čije bi sjedište prema dosadašnjim kandidaturama, trebali biti Istanbul ili Sofija.

Autoput Sarajevo – Beograd, kako je rekao Erdogan, od strateške je važnosti za cijelu regiju i “imamo za cilj da ovim projektom mira povežemo ova dva centra jugoistočne Evrope”.

Edogan je podsjetio da je Turska potpisala memorandume o saradnji sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom u vezi s gradnjom tog autoputa kazavši kako očekuje što skoriji početak gradnje.

Predsjednik Turske je rekao da će ovakvi i slični projekti ojačati konkurentnost zemalja regiona na stranim tržištima.
Veoma je važno, kako je rekao, “da postanemo regija koja će podsticati tehnološke inovacije koje zadovolajvaju ekonomske uslove 21. stoljeća”.

Erdogan je čestitao Kosovu preuzimanje predsjevanjem Procesa SEECP-a.

Borisov: Možda se trebamo posvađati, pa ćemo doći do rezultata

Boyko Borisov, premijer Bugarske na današnjem Samitu Procesa saradnje jugoistočne Evrope (SEECP) kazao je da ako se ne mogu dogovoriti oko spornih pitanja, “možda ne bi bilo loše i da se posvađamo, da kaže otvoreno šta ko ima da kaže, pa da onda rezultat toga bude neki sporazum”.

“Moram da kažem da mi kao Evropska unija ne možemo ništa da postignemo dok ne budemo na okupu, dok ne budemo imali zajedno s nama i kolege iz Zapadnog Balkana. Bio sam u Poznanu prije nekoliko dana i imali smo preuzimanje predsjedavanja Berlinski procesom od Bugarske i Sjeverne Makedonije. Znamo da je to proces koji treba nastaviti da doprinosi procesu proširenja i želimo da ostavimo tu diskusiju otvoreno, jer shvatamo koliko je to bitno“, kazao je Borisov.

Dodao je da na svakom sastanku sa evropskom zvaničnicima, a ima ih jako mnogo, naglašava da stvari moraju da napreduju u pogledu statusa zemalja Zapadnog Balkana. Naglasio je da je neophodno da Srbija i Kosovo sjednu i da se konačno dogovore o nekim stvarima.

“Sada se otvaraju neke teme, kao što su carinski nameti, sve stvari koje zapravo samo ruiniraju našu integraciju. Ono što je nama potrebno je nula poreza, ili barem da budemo svi ravnopravni što se toga tiče“, kazao je Borisov i iznio primjer odnosa Bugarske i Turske, koji imaju dosta problema, ali se stalno sastaju i razgovaraju o njima.

Kazao je da je neophodno da svi shvate šta je pravi put, kako da sarađuju i da budu svi zajedno.

“Ako ne možemo da se dogovorimo ovdje, možda nije loše i da se posvađamo, da kažemo otvoreno šta ko ima da kaže, pa da onda rezultat toga bude neki sporazum. Stvarno se nadam da će ovo biti uspješan razgovor“, razmišljanje je Borisova.

Izrazio je žaljenje što predstavnici Kosova nisu na Samitu SEECP-a u Sarajevu, ali je iskoristio priliku i zaželio im uspješno predsjedavanje procesom, koje će preuzeti od BiH.

“Meni je sve ovo bolno što vidim da se dešava. Balkan je najljepši dio Evrope. Naše more, rijeke, Mediteran, planine sve je to Balkan, prelijepa skijališta, ali ono što nam je potrebno povrh svega toga jesu hrabri političari“, kazao je Borisov.

Dodik predložio formiranje zajedničkih komisija BiH, Srbije i RH

Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i uvodnom obraćanju samit Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), koji se održava na Jahorini, naglasio je da današnje okupljanje predstavlja još jednu potvrdu da saradnja u jugoistočnoj Evropi nije samo diplomatska fraza, nego potpuno konkretna i sadržajna aktivnost.

“Danas će mnogi ocijeniti da stanje u jugoistočnoj Evropi nije kako bi smo željeli i kako smo pokušali da uspostavimo u posljednjih 20 godina. Moguće da je tako. Ja bih se uglavnom složio sa takvom ocjenom. No, zar nismo prije 23 godine osnovali ovaj proces upravo sa ciljem da nam bude forum na kojem ćemo rješavati probleme, ili bar kreirati uslove u kojima će se ti problemi moći rješavati“, istakao je Dodik.

Dodao je da bi trebali na samitu na Jahorini neke stvari stvari pokrenuti. Osvrnuo se i na to da se vode razgovori o takozvanoj racionalizaciji regionalnih inicijativa.

“To, naravno, ima smisla. Jasno je da se okolnost mijenjaju. Nije uvijek lako odgovoriti na poziv za učešće na odgovarajućem nivou. Ipak, nisam siguran da bi ovaj proces trebalo racionalizovati, odnosno ugasiti. Ipak, to je inicijativa koju smatramo autohtonom iz regiona jugoistočne Evrope. Kada je već tako iskoristimo je za dobrobit naših zemalja, a i regiona u cjelini“, mišljenja je Dodik.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH smatra da bi rješavanje problema u okviru SEECP-a moglo pomoći na evropskom putu onim zemljama, koje još uvijek nisu članice Evropske unije.

“Ne želim da se miješam u bilo čije bilateralne probleme, iako mislim da na sastancima u okviru procesa možemo razgovarati o svemu. Ali, mislim da nije u redu da danas gubimo vrijeme razmjenjujući kurtoazne pozdrave i fraze, a onda se raziđemo bez ikakvih rezultata. A, naši građani nastavljaju da očekuju i da trpe posljedice toga što se mi ovdje ne možemo dogovoriti oko nekih važnih pitanja“, istakao je Dodik.

Okrenuo se situaciji u BiH i činjenici da ni devet mjeseci nakon izbora nije formirana vlast.

“Mogu da kažem da proces razgovora i dogovora oko formiranja vlasti već odavno može se smatrati završenim. Vjerujem da ćemo uspjeti da to učinimo brzo“, naglasio je Dodik.

Dotakao se problema koji BiH sa granicama sa Srbijom i Hrvatskom, te pozvao da se danas donese izjava između BiH i Hrvatske i BiH i Srbije, kojom će se utvrditi zajedničke komisije koje će ponovo aktuelizovati sporna pitanja.

“Znamo da je veoma važno da riješimo pitanje granica i da u tom pogledu ne smijemo to ostaviti vremenu i čekanju da se to samo od sebe desi“, kazao je Dodik.

Osim toga predložio je da se na samitu dogovori i način kako riješiti ekološki spor između BiH i Hrvatske.

“Nadalje naš problem sa Kosovom u vezi sa taksama na izvoz roba. Mi razumijemo da Kosvo želi da riješi pitanje putovanja sa BiH. Očekivali smo da će to pitanje biti riješeno na regionalnom nivou u okviru regionalnih ekonomskih oblasti, ali možemo razgovarati o tome. Ne vidim razloga da BiH ne prihvati ono što je već prihvatila Srbija u odnosima sa Kosovom. Ali, ukidanje taksi je međunarodnopravna obaveza, koje je Kosovo prihvatilo u okviru CEFTA-e, a međunarodnopravne obaveze moraju se izvršavati dok su na snazi. Zamislit da mi činimo nešto slično, a o zahtjevu da BiH prvo prizna Republiku Kosovo, pa će takse potom biti ukinute, ne treba trošiti nikakve riječi“, naglasio je Dodik i dodao da mu je žao što kosovska delegacija nije došla na samit SEECP-a na Jahorini, te iznio mišljenje da nije bilo razloga da otkažu dolazak.

Dotakao se i aktuelnog problema migracija te da se dođe do određenih opcija kako ga riješiti.

“Imam rezerve prema projektima da evropska granična služba pomogne graničnoj policiji BiH, da se granice između BiH i Hrvatske hermetički zatvore, u isto vrijeme u kojem migranti i dalje pristižu u BiH na priznatim rutama. Također, nisam ni za to da se oružane snage BiH razmjeste na granice sa Crnom Gorom i Srbijom. To ne bi bila dobra poruka za region. Predlažem da se pronađe jedno održivo rješenje, rješenje koje će biti regionalnog karaktera i u saradnji sa Evropskom unijom“, istakao je Dodik.

Na kraju je istakao da bi se svi u regionu, ali i u Evropi trebali posebno posvetiti sprečavanju krijumčarenja migranata.

Brnabić izrazila žaljenje zbog neprisustvovanja delegacije Kosova Samitu SEECP-a 

Premijerka Srbije Ana Brnabić izrazila je žaljenje što predstavnici Kosova ne prisustvovuju samitu Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) koji se održava na Jahorini.

Brnabić se osvrnula na status Kosova u okviru ove inicijative, istakavši da “format Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi ne prepoznaje takozvanu Republiku Kosovo” kao ni domaćin Bosna i Hercegovina.

“Mislim da je samo diplomatski pristojno i u redu da ovo poštujemo, zato što pored domaćina, pored formata ovog Procesa, pored mene kao predstavnika Srbije, za ovim stolom sedi još nekoliko predstava različitih držva koje ne prepoznaju takozvanu Republiku Kosovo. To su Rumunija, Moldavija, Grčka…”, rekla je Brnabić.

Brnabić se osvrnula na izjavu predsjednika Albanije Ilira Mete koji je prije nje poručio da je “Republika Kosovo nezavisna i suverena zemlja i da se treba prema njoj odnositi s poštovanjem, naročito od strane susjeda”.

Predložila je da se učesnici Samita drže okvira koji je postavljen u okviru SEECP-a i da zarad regionalne stabilnosti, saradnje i poštovanja jedni prema drugima ne koriste “provokacije koje je koristio predsjednik Albanije Ilir Meta”.

“I meni je takođe žao što predstavnici privremenih institucija u Prištini nisu ovde s nama, ali to ne pokazuje ništa više nego to kako Priština u ovom trenutku gleda na regionalnu saradnju. Ovo je samo poslednji korak u nizu koraka koje Priština koristi od novembra prošle godine koji nam svima jasno daju do znanja koliko je Prištini stalo do regionalne saradnje i povezivanja”, istakla je Brnabić.

Govoreći o evropskoj perspektivi zemalja regiona, Brnabić je ponovila da je EU suštinski važna za ovaj region i da on neće biti održivo miran, stabilan dok sve zemlje ne postanu članice EU.

“Treba da se povezujemo, da imamo međusono poštovanje, treba da radimo na ekonomskoj saradnji, infrastrukturnom povezivanju, razmeni iskustava u obrazovanju i čitavom nizu drugih stvari koje će činiti region i stabilnijim i predvidivijim, koji će dati dobar signal EU da smo spremni i sposobni da postanemo ravnopravni članovi EU”, izjavila je premijerka Srbije.

Naglasila je da je za Srbiju EU prije svega mirovni proces koji je obezbijedio najdugotrajniji mir u okviru Evrope i ponovila da je kao takav potreban balkanskim zemljama.

“Srbija apeluje na članice EU da u što kraćem roku donesu pozitivnu odluku o otvaranju poglavlja s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, zato što mislimo da je to izuzetno važno za čitav naš region i da su zaslužili, te da bi bilo kakva drugačija odluka bila negativna ne samo za Albaniju i Severnu Makedoniju, nego na ceo naš region”, izjavila je Brnabić.

Brnabić je istakla da se treba osvrnuti na čitav niz pozitivnih stvari, kao što su uspostavljanje zajedničke Transportne zajednice Jugoistočne Evrope i otvaranje stalnog sjedišta Transportne zajednice u Beogradu 13. septembra te infrastrukturalno bolje povezivanje regiona.

Premijerka Srbije se osvrnula i na podršku Turske te na partnerstvu između te zemlje, Srbije i BiH kada je riječ o izgradnji autoputa Beograd-Sarajevo

“Mi do kraja jula počinjemo izgradnju autoputa ka BiH. Zahvaljujući partnerstvu s EU, Evropskom investicionom bankom, grantom koji je ona odobrila mi ćemo 2020. godine krenuti s izgradnjom autoputa Mira, odnosno autoputa od Niša ka Prištini, Tirani i Draču i verujemo da će i ovo biti jedan od osnovnih pravaca koji će ne samo ekonomski infrastrukturno povezati region, već da će dati potpuno drugačiji ljudski i politički signal za naš region”, poručila je, između ostalog, Brnabić.

Srbijanska premijerka se osvrnula i na kosvosko uvođenje taksi od 100 posto za robu iz Srbije i BiH.

“Kao posledicu toga, nažalost, prvi put u poslednjih sedam godina imamo smanjenje trgovinske razmene u celom regionu i to ne samo između Prištine i centralne Srbije i BiH, već je to unelo dodatno nepoverenje u dosta rovite odnose u regionu, tako da je celokupna trgovinska razmena u regionu pala i to prvi put u poslednjih sedam godina”, rekla je Brnabić.

Komšić: Razvijanjem saradnje šaljemo poruku da regija može biti dijelom integracijskih procesa

Razvijanjem regionalne saradnje šaljemo poruku da region Jugoistočne Evrope može biti dijelom integracijskih procesa, izjavio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obraćajući se na plenarnoj sjednici Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) koja se održava na Jahorini.

Komšić je istakao da je BiH čast biti zemlja koja predsjedava SEECP-om, procesom koji je iniciran s namjerom stvaranja ambijenta povjerenja i dobrosusjedskih odnosa.

Izrazio je zadovoljstvo što BiH po drugi put predsjedava ovim Procesom i nadu da je prvo predsjedavanje u periodu 2003.-2004. ostavilo niz pozitivnih efekata, posebno u pogledu regionalne saradnje.

“Razvijanjem regionalne saradnje i dobrih susjedskih odnosa šaljemo jasnu poruku da ovaj region, odnosno Jugoistočna Evropa, može biti dijelom integracijskih procesa, posebno onih koje BiH vode prema NATO-u i EU”, rekao je Komšić.

Podsjetio je da su neki od najvažnijih ciljeva SEECP-a razvoj stabilnosti, sigurnosti i dobrosusjedskih odnosa, intenziviranje multilateralne i trgovinske saradnje u regiji, posebno prekogranične saradnje, promocija saradnje na humanitarnom, socijalnom i kulturnom nivou, kao i saradnja na polju pravde i unutrašnjih poslova.

“Kada sagledamo ove ciljeve onda možemo konstatovati da je saradnja zemalja članica ovog Procesa veoma dobra u pomenutim odnosima. Svakako da ima prostora da radimo zajedno na rješavanju mnogih otvorenih pitanja čime ćemo dodatno unaprijediti dobre susjedske odnose”, poručio je Komšić.

Pozvao je sve učesnike samita da pronađu način i riješe otvorena pitanja u korist građana.

“Neophodno je održati stabilnost u regionu te kroz međusobnu saradnju i zajedničke mehanizme održati i lakše kontrolisati nezakonite migracijske tokove koji su zadesili gotovo sve naše zemlje. Samo ćemo se zajedno lakše i efikasnije suočiti s izazovima koji su pred nama. Na taj način pokazaćemo da ovaj prostor pripada EU te da svaka zemlja koja koja još nije dobila status zemlje članice EU svakako može proći sve izazove koje nameće prijemna procedura za članstvo u EU”, rekao je Komšić.

Pozvao je sve zemlje članice Procesa da poštuju presude Međunarodnog tribunala za ratne zločine za genocid i zločine protiv čovječnosti i na taj način odaju počast svim žrtvama genocida, kao jednom od preduslova za izgradnju trajnog pomirenja i pomirenja među zemljama Zapadnog Balkana.

Džaferović: Prioritet integracija regiona u EU i NATO

Proces integracija regiona u Evropsku uniju i NATO osigurava sigurnost i napredak, poručio je Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, sa Samita procesa saradnje jugoistočne Evrope, koji se na najvišem nivou održava na Jahorini, a u povodu završetka predsjedavanja Bosne i Hercegovine SEECP-om.

Džaferović je naveo kako je proces uspostavljen prije 23 godine s ciljem jačanja regionalne saradnje, sigurnosti i stabilnosti. Do sada su zemlje članice SEECP-a, naglasio je Džaferović, postigle napredak u ostvarivanju tih ciljeva.

“Proces integracije u EU i NATO u regionu donosi sigurnost i napredak i tome treba težiti, odnosno to i dalje trebaju biti visoki prioriteti. Regionalna saradnja je veoma važan segment. Ona je neophodna zbog prevazilaženja izraženog problema u okviru migracija, borbe protiv terorizma, kriminala, trgovine ljudima kao i zajedničke energetske politike. Bosna i Hercegovina je opredjeljena za dobrosusjedstvo i rješavanje međudržavnih pitanja uz poštivanje međunarodnog prava. Mi smo stava da se što prije riješe sva ortvorena pitanja u skladu s ovim standardima”, rekao je Džaferović.

Istakao je kako se region suočava s brojnim izazovima od kojih je najevidentnija migrantska kriza.

“Migrantska kriza eskalira u posljednje dvije godine. Pokazale su se slabosti institucionalnih kapaciteta i regionalne saradnje. EU treba jasno da se uključi u rješavanje ovog problema, jer fokus ne može biti na neposrednoj granici EU i BiH. BiH nije uzrokovala migrantsku krizu, jer migranti dolaze iz EU. EU treba da pomogne institucijama BiH, strateški i organizaciono, kako bi se izazovi migrantske krize riješili. Jer, u okviru migrantske krize uključeni su i organizirani kriminal i trgovina ljudima. Predsjedništvo BiH iniciralo je raspravu o temi saradnja BiH i Crne Gore i Srbije s ciljem sprečavanja krijumčarenja ljudi”, naveo je Džaferović.

Član Predsjedništva BiH naveo je kako pravna nesigurnost onemogućava ekonomski razvoj. U tom kontekstu, istakao je Džaferović, brojni mladi ljudi odlaze iz BiH, ali i regiona u razvijene zemlje.

“Izazovi u oblasti sigurnosti, ekonomskog razvoja, migrantska kriza i pitanje odlaska mladih su teme koje se zajednički u regionu moraju rješavati”, naglasio je Džaferović.

Jedan od ciljeva u oblasti regionalne saradnje, istakao je Džaferović, treba biti i saradnja u oblasti pravosuđa i vladavine prava.

“Regionalni problem koji ozbiljno dovodi to u pitanje jeste što se osuđenicima s dvojnim državljanstvima za najteže oblike ratnih zločina preinačuju presude i štite od drugih država. Počinioci najtežih ratnih zločina ne smiju imati nikakve benefite. Države moraju napraviti iskorak kako bi svi odgovarali za počinjena djela. Nije svrha dvojnih državljanstava da se zloupotrebljava zakon. Suočavanje s istinom i vraćanje povjerenja je ključ napretka. Primjetno je kočenje procesa u tom aspektu. Pravna nesigurnost, negativna i zapaljiva retorika, intenzivno naoružavanja ugrožava sigurnost u regionu”, stava je Džaferović.

Kredibilne perspektive Zapadnog Balkana moraju ostati, kazao je Džaferović, pristupanje EU. To, stava je, treba da ostane jedan od prioriteta. Pristupanje Crne Gore NATO-u i postizanje Prespanskog sporazuma u odnosima Grčke i Makedonije su, kazao je Džaferović, novi zamah kada su u pitanju euroatlanske integracije.

“BiH je dobila Mišljenje Evropske komisije u okviru kojeg je navedeno kako je potrebno provesti niz reformskih mjera kako bi dobila kandidatski status i otvorila pristupne pregovore. Projekat autopuita i brze ceste Sarajevo-Beograd je zajednička inicijativa BiH, Turske i Srbije i to je jedan od načina, pozitivnih, oblika regionalne saradnje. Regionalna saradnja treba da se bazira na uzajamnom poštovanju. To predstavlja glavni okvir za unapređenje regiona”, kazao je Džaferović.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović poželio je Kosovu uspješno predsjedavanje SEECP-om.

Đukanović: Evropska unija mora sačuvati pažnju za proces proširenja na Zapadni Balkan

Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore na današnjem samitu Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) istakao je nadu da će Evropska unija u konstituisanju novih institucija sačuvati potrebnu pažnju za proces proširenja.

“Primjetićemo da je dinamika rješavanja ne samo u regiji, već i šire u Evropi, intenzivna. S druge strane izazovi i zadaci koji su pred nama su gotovo nepromijenjeni. Dva su najvažnija utiska obilježila vrijeme koje je neposredno prethodilo našem današnjem susretu. Prvi je zastoj u integraciji zemalja Zapadnog Balkana u dosadašnjem periodu 2019. godine. Za upućene očekivan i politički najavljen. Podsjetimo se zaključaka nedavnog Evropskog savjeta. Odluke o početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom odložene su za jesen, nema vizne liberalizacije za Kosovo, o kandidatskom statusu BiH raspravljaće se još tokom godine, Crna Gora nije dobila ‘zeleno svjetlo’ za otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja, samo je Srbija uspjela da otvori jedno poglavlje. Da li je to ono što smo očekivali i da li je to realan odraz napora, koje su proevropske vlade u regionu učinile u prethodnom periodu“, kazao je Đuknović i nastavio:

“Drugi važan momenat su ponovljene obeshrabrujuće poruke sa nekih od najvažnijih evropskih političkih adresa. Posljednja koja je uslijedila nedavno nakon sastanka na vrhu jasno odbija svako proširenje prije dubokih institucionalnih reformi u cilju unapređene funkcionalnosti Evropske unije. Ne hitrim sa zaključcima, posebno ne sa ovakvim od kapitalnog značaja za budućnost naših zemalja i zajedničke nam evropske kuće“.

Dodao je da vjeruje da će se veoma morati otvoriti pitanje: Kakva je budućnost proširenja i jesu li zemlje Zapadnog Balkana i Evropska unija i dalje privilegovani partneri ili se sve vraća na poziciju susjeda koji dijele brigu o perspektivi zajedničkog kontinenta?

“Važno je imati vjerodostojne, a ne poželjne ocjene. Tačno je da prema posljednjim rezultatim izbora za Evropski parlament dvije trećine izabranih u evropskom domu podržava viziju ujedinjenje Evrope. Kao što je isksutveno tačno da to ne predstavlja garanciju dogledne perspektive članstva za zemlje našeg regiona. Nadamo se da će Evropska unija u konstituisanju novih institucija sačuvati potrebnu pažnju za proces proširenja, integraciju Zapadnog Balkana i da će politika proširenja imati mjesto na agendi nove komisije“, naglasio je Đukanović.

Kazao je da u Crnoj Gori čvrsto vjeruju da je evropska integracija jedini garant da se region jugoistočne Evrope zaista pretvori u zonu mira, sigurnostsi i razvoja, što je i temeljni cilj SEECP-a.

“Zato nas zabrinjava usporavanja i zamagljivanje politike proširenja. Ističemo koliko je za nas važno imati Evropsku uniju kao partnera koji podstiče reformske procese i daje jasnu i nepromjenjivu perspektivu, koliko je vrijeme dragocjeno i koliko je nužno koristiti ga odgovorno i racionalno. Kako zbog Balkana, koji je već propustio puno svojih istorijskih prilika, tako i zbog Evrope koja rizikuje da propusti sadašnju priliku i potvrdi i unaprijedi svoju konkurentnost i prestižnost u aktuelnom globalmo prestrojavanju“, rekao je Đukanović.

Crnogorski predsjednik je iznio i stav bolje povezanosti i saradnje unutar regiona i Evrope, kao uslova dugoroćnog i održivog razvoja i stabilnosti.

“Naglašavam dva ključna aspekta. Sveobuhvatno infrastrukturno povezivanje, transportno, energetsko i digitalno. I, naravno, obrazovanje“, naglasio je Đukanović.

On je kazao da Crna Gora snažno podržava deklaraciju, koja će na današnjem samitu biti usvojena, i da ostaju snažno posvećeni promocije dobrosusjedske politike i regionalnoj saradnji u pravcu razvoja demokratije.

Pendarovski: Zemlje regiona imaju zajedničku budućnost – članstvo u EU

Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski kazao je danas u obraćanju na samitu predstavnicima zemalja članica Procesa za saradnju zemalja jugoistočne Evrope (SEECP) na Jahorini da zemlje članice ove inicijative možda imaju različite viđenje prošlosti, ali svi imaju zajedničku budućnost, a to je članstvo u Evropskoj uniji.

Ovaj proces, napomenuo je, jedna je od nekoliko inicijativa koja imaju za cilj poboljšanje regionalne saradnje, ali to su ujedno i prilike da zemlje u tom procesu urade iskorak u smislu napredovanja prema tom zajedničkom cilju.

Podsjetio je da je Sjeverna Makedonija Prespanskim sporazumom riješila višegodišnji spor s Grčkom oko imena države, a regionalnu saradnju produbili su i s Bugarskom potpisivanjem sporazuma o prijateljstvu čime su zatvorena teška pitanja iz prošlosti.

“Sada smo blizu punopravnog članstva u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), a dobili smo i preporuku za otvaranje pregovora s EU. Sjeverna Makedonija ispunila je sve obaveze te zemlje članice EU trebaju ispuniti svoje obaveze”, pojasnio je.

Podsjetio je na izjave iz EU 2014. godine kada je rečeno da zbog unutrašnjih pitanja EU proširenje će se odgoditi do 2019. godine, a sada se ponovo mogu čuti stavovi o odgađanju proširenja, ali Pendarovski smatra da se svi ovi procesi mogu odvijati paralelno jer pristupanje neke zemlje je proces koji može dugo trajati.

Budući da će uskoro biti formiran novi saziv Evropske komisije, Pendarovski napominje da proširenje nije samo političko nego je to geopolitičko pitanje koje će imati pozitivan efekat na cijeli kontinent.

Ovim skupom, na kojem prisustvuju predstavnici svih zemalja jugoistočne Evrope, BiH završava jednogodišnje predsjedavanje tom regionalnom inicijativom, uspostavljenom prije 23 godine u Sofiji s namjerom stvaranja ambijenta povjerenja, dobrosusjedskih odnosa i stabilnosti u regiji.

Meta: Poboljšati ekonomsku saradnju koja je u interesu svih građana JI Evrope

Odliv velikog broja kvalifikovanih ljudi predstavlja prijetnju za stabilnost naših zemalja, rekao je predsjednik Albanije Ilir Meta.

Meta je čestitao Kosovu što preuzima predsjedavanje te poželio uspjeh u tome.

“Zapadni Balkan je dosta postigao u izgradnji institucija demokratskog društva osnovanih na principu vladavine zakona i poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda”, rekao je Meta.

Podsjetio je i na sporazum Atine i Skoplja za koji smatra da predstavlja veliki napredak u regionalnoj stabilnosti i miru.

“Međutim, imamo još nekoliko bilateralnih izazova u naporima ka integraciji. S tim bih želio izraziti žaljenje što je Republika Kosovo, naš budući predsjedavajući, bila primorana da ne učestvuje u ovom samitu”, rekao je Meta.

Dodao je kako je obostrano poštivanje od ključne važnosti za sigurnost i prospreritet svih.

“Ovo je pravo vrijeme da BiH ide dalje u prepoznavanju realnosti –  Republika Kosovo je nezavisna i suverena zemlja i treba se prema njoj odnositi s poštovanjem, naročito od strane susjeda”, smatra Meta.

Dodao je kako je trenutni pristup na osnovu striktnih uslova i dalje dobar način da se postigne napredak prema EU.

“Albanija je svjesna da još uvijek ima dosta posla da se ispune kriteriji i standardi”, rekao je Meta koji je, između ostalog kazao kako je potrebno ojačati vladavinu zakonu, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Pojasnio je kako su posvećeni tome da će u oktobru Vijeće Evrope započeti pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Vjeruje kako poboljšanje ekonomske saradnje između zemalja i EU je od najveće važnosti za ekonomski rast i prosperitet svih građana JI Evrope.

Podsjetio je na niz agendi postignutih u posljednje vrijeme, a koje se tiču zemalja u regionu.

Osvrnuo se i na ekonomsku situaciju u regionu, kao i odlazak mnogih mladih školovanih ljudi.

“Odliv velikog broja kvalifikovanih ljudi predstavlja prijetnju za stabilnost naših zemalja. To nije privremeno i sve vlade i akteri u regionu trebaju riješiti taj problem. Poboljšanje ekonomske saradnje i naglasak na evropsku perspektivu podstiče mlade da iskoriste svoj potencijal unutar regiona i izgrade prosperitetna društva”, smatra Meta.

Lideri i predstavnici zemalja učesnica Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP) okupili su se na plenarnom sastanku regionalne inicijative kojom predsjedava Bosna i Hercegovina.

Samitu, koji se održava u hotelu “Termag” na Jahorini, prisustvuju predsjedavajući i članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, zatim predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Makedonije Stevo Pendarovski, predsjednik Albanije Ilir Meta, premijerka Srbije Ana Brnabić, premijer Bugarske Boyko Borisov te predstavnici Hrvatske, Rumunije, Grčke, Moldavije i Slovenije.

Plenarnoj sesiji prisustvuju i predstavnici Evropske unije (EU) i Vijeća za regionalnu saradnju (RCC), dok je svoj dolazak u BiH otkazala delegacija Kosova.

Samitu je prethodila svečana večera za šefove delegacija, kao i sastanak ministara vanjskih poslova Procesa za saradnju u Jugoistočnoj Evropi.

Samitom na Jahorini BiH završava jednogodišnje predsjedanje procesom, nakon čega bi vođenje ove inicijative trebalo preuzeti Kosovo.

Regionalna inicijativa SEECP pokrenuta je 1996. godine u Sofiji u cilju jačanja regionalne saradnje, sigurnosti i stabilnosti.

Visoko.co.ba/Federalna.ba