Cijene bezalkoholnih pića i hrane, u koje su uključeni hljeb i žitarice, meso i mlijeko, sir i jaja, u BiH su niže od prosjeka država Evropske unije za 24 odsto, a od zemalja u regionu skuplji smo jedino od Sjeverne Makedonije, rezultati su istraživanja Eurostata o komparativnom nivou cijena za 37 evropskih država za prošlu godinu, pišu Nezavisne novine.
Ovo istraživanje je pokazalo da su alkohol i duhan takođe jeftiniji u BiH od prosjeka EU, i to alkohol za 28 odsto, a duhan za 55 odsto.
“BiH je po cijeni hrane i bezalkoholnih pića skuplja od Sjeverne Makedonije, ali je jeftinija od Srbije, Crne Gore, Albanije, te je jeftinija od Slovenije i Hrvatske, koje su članice EU”, pokazuje istraživanje Eurostata.
Od zemalja u regionu, kada su u pitanju hrana i bezalkoholna pića, najskuplje su Hrvatska i Slovenija koje imaju indeks 97, zatim Albanija sa indeksom 79, Crna Gora i Srbija sa indeksom 78, te BiH 76, pa Sjeverna Makedonija sa indeksom 62.
Prema ovom istraživanju, cijene hrane i bezalkoholnih pića u BiH su u rangu sa Bugarskom, a u ovom segmentu skuplji smo od Poljske i Rumunije, koje su članice EU. Zanimljivo je da smo skuplji i od Turske, koja ima indeks cijena 70.
Prema uporednim indeksima nivoa cijena za odabrane proizvode u prošloj godini, gdje je indeks 100, u BiH hrana i bezalkoholna pića imaju indeks 76 – hljeb i žitarice 71, meso 69, mlijeko, sir i jaja 81, alkoholna pića 72, duvan 45, što pokazuje da je sve jeftinije u odnosu na prosjek EU.
Istraživanje je obuhvatilo 37 evropskih država, od kojih su 28 članice EU, tri EFTA članice – Island, Norveška i Švajcarska, te još šest zemalja koje nisu članice EU, a to su BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija i Turska.
BiH je jedina od ovih zemalja potencijalni kandidat za članstvo u EU, dok je preostalih pet zemalja sa statusom kandidata za članstvo u EU.
Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže za Nezavisne novine da ovo istraživanje pokazuje da cijene samo djeluju niže u odnosu na prosjek EU, jer su, nažalost, prosjek bh. primanja i životni standard mnogo niži nego u EU.
“Iako se čini da smo srećni što imamo jeftinu hranu i bezalkoholna pića ovom statističkom razlikom, u stvarnosti ti proizvodi su relativno skuplji s obzirom na životni standard naših građana, na nezaposlenost i broj ljudi koji sebi mogu uopšte da priušte ove cijene”, ističe Gavran. Napomenuo je da je dodatni problem što se radi o velikom dijelu tih proizvoda koji su uvezeni iz drugih država, pa novac koji platimo u BiH napušta državu, dok novac koji plate građani EU velikim dijelom ostaje u tim zemljama. Dodao je da nije iznenađujuće što smo u rangu i sa nekim zemljama koje su članice EU, jer je ekonomski razvoj u tim zemljema niži nego u većini evropskih država.
Bojana Ž. iz Banjaluke kaže da joj ništa ne znači to što nam je hrana jeftinija nego u mnogim zemaljama u regionu kada nam je standard nizak.
“Koliko god da smo jeftiniji i od zemalja EU, život nam je dosta skuplji, jer su nam plate u odnosu na evropske zemalje daleko niže”, rekla je ova mještanka.
Ovi rezultati se zasnivaju na istraživanju koje se sprovodi u okviru Projekta pariteta kupovne moći, pod rukovodstvom Eurostata i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Rezultati istraživanja su iskazani preko indeksa nivoa cijena koji omogućavaju poređenje među zemljama u odnosu na prosjek EU, te ako je indeks nivoa cijena veći od 100, zemlja se smatra skupljom u odnosu na prosjek EU, ako je manji od 100, zemlja se smatra jeftinijom u poređenju sa prosjekom EU.
Indeksi cijena hrane i bezalkoholnih pića u regionu
97 Hrvatska
97 Slovenija
79 Albanija
78 Srbija
78 Crna Gora
76 BiH
62 Sjeverna Makedonija
Visoko.co.ba/Fokus.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.