Tako je bilo i danas, na pijaci za svakoga ima nešto. Na ulazu u pijacu moguće je kupiti poljoprivredni alat, odjeću, obuću, a u drugom redu krupnu stoku. U posljednjem pijace uglavnom se prodaje sitna stoka.
U razgovoru za Klix.ba jedan od prodavača je kazao da je na pijaci od 1998. godine te da je ona nekada bila puno ozbiljnija nego danas.
“Nekada se puno više stoke prodavalo nego danas, bila je veća koncentracija mesara, za razliku od sada kada imate pet mesara i više ljudi koji privatno prodaju stoku. Međutim, ipak se nešto dešava, ljudi dolaze, nečemu se nadaju. Uvijek se nešto proda i nešto se kupi”, kazao je naš sagovornik.
Dodao je da je s ljudima, kao i u svakom poslu, i lako i teško raditi.
“Ovdje je više onih koji su prgaviji i svako sebi želi veću korist. Ovdje su ljudi koji žele zaraditi i svakom je u interesu zaraditi što više i morate biti oprezni prilikom kupovine krave, dok sa sitnom stokom koja je za klanje to nije moguće. Kupujete ono što vidite”, dodao je.
Stočna pijaca u Visokom nakon 21 godinu za njega predstavlja najatraktivniju pijacu s obzirom na to da je u Republici Srpskoj 95 posto pijaca ugašeno, a u Federaciji BiH još postoji pijaca u Travniku, Sarajevu i Visokom.
“Visočka pijaca je danas najaktualnija i svi se na nju vraćaju. Oni koji nikada nisu dolazili na ovu pijacu, prinuđeni su dolaziti kako bi nešto prodali”, zaključio je za Klix.ba prodavač stoke na visočkoj pijaci.
Nermin Nukić već 20 godina radi na pijaci kao ugostitelj gdje svakog ponedjeljka za posjetioce priprema svježu janjetinu kako bi sebi i svojoj porodici osigurao egzistenciju.
“Sve što ispečem, proda se i pojede se. Nabere se nekih para da se može preživjeti i platiti školovanje djeci. Ovdje nas je 4-5 koji prodajemo meso, sjećamo se da smo prije 20-ak godina dnevno znali okrenuti po šest janjadi i sve se proda. U današnjem vremenu, ponedjeljkom ispečemo i prodamo po dva janjeta”, kazao je Nukić.
Dodao je da je s ljudima uvijek zanimljivo raditi, da u svom objektu često čuje zanimljive priče, anegdote, a posebno je naglasio njihove “igre” odokativnog pogađanja težine i cijene stoke.
“Ljudi k'o ljudi, neko ima, neko nema, neko ostane dužan, ali to i jest pijaca. Sve se promijenilo, ljudi danas nemaju para, ali i slabija je posjećenost pijace i prodaja stoke, tako da to je i očekivano”, izjavio je Nukić.
Visoko je bilo i ostat će jedinstveno po stočnoj pijaci
Mnogi posjetioci koje smo pitali zbog čega su došli na pijacu kratko su prokomentarisali da je to postala navika i da uglavnom dođu razgledati.
“Mene žena rijetko kad pusti, jednom u tri mjeseca, ali eto kad me pusti dođem pogledati šta ima i kupim šta mi ona kaže”, kroz smijeh je prokomentarisao stariji Visočanin.
Radno vrijeme pijace je od jutarnjih sati, a najviše posla se završi do 10 sati. Pijaca će živjeti dok žive i trgovci u Visokom. Dok brojne pijace u BiH zatvaraju svoje kapije, stočna pijaca u Visokom će svoja širiti za trgovce, mesare i posjetioce iz cijele države.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.