Oko 15 minuta u klubu u kojem se sluša muzika od 100 decibela može biti štetno kao da ste osam sati izloženi zvuku pneumatske bušilice.
U prošlih 20 godina oštećenja sluha u mladih su se udvostručila te ih ima pet posto kod mlađih od 18 godina. Danas 15 posto mladih ima veći stupanj oštećenja sluha u usporedbi s njihovim roditeljima, upozorava otorinolaringolog i audiolog, doc. dr. sc. Petar Drviš iz KBC-a Split, komentirajući upozorenje Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da sve više mladih ima problema sa sluhom zbog preglasnog slušanja glazbe.
S druge strane, u starijih od 65 godina danas 30 posto ima poteškoća sa sluhom, što bi se uz trenutačne trendove među mladima moglo samo pogoršavati.
“U otorinolaringološkim ambulantama sve se više javljaju mladi radi oštećenja sluha ili zbog šuma u uhu. Audiološkom obradom često se pokaže da imaju oštećenje u visokim frekvencijama, koje karakteristične za oštećenje sluha bukom” – kaže dr. Drviš
Dodaje kako popularnost prijenosnih audiouređaja, slušanje glasne muzike, posjećivanje bučnih koncerata i multipleks kina sa zvučnim efektima značajno povećavaju udio mladih koji imaju oštećenje sluha ili šum u uhu. Prema struci, dulje izlaganje buci iznad 80 decibela trajno oštećuje sluh.
“Sat vremena rock koncerta, ako je osoba preblizu zvučniku, može nepovratno oštetiti osjetne stanice unutarnjeg uha. Izlaganjem buci od 85 dB tijekom osam sati oštećuje sluh u istoj mjeri kao i izlaganje buci od 100 dB tijekom 15 minuta ili 110 dB tijekom dvije minute” – pojašnjava audiolog. Ukratko, već i 15-ak minuta u klubu u kojem se muzika pušta zaista preglasno – a u većini klubova ona prelazi 100 decibela – može biti štetno kao da ste cijelo radno vrijeme izloženi zvuku pneumatskih bušilica u neposrednoj blizini.
Prema procjenama SZO-a, smatra se da već i buka iznad 60 decibela, ako je izloženost dugotrajna, može neizravno utjecati na važne životne funkcije te, među ostalim, izazvati ubrzani rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje i znojenje, a moguće su i dugoročne reakcije kao što su nesanica, povišen krvni tlak, poremećaj apetita te pojava tjeskobe i depresije.
Ako je osoba trajno izložena povišenoj buci, može razviti simptome hroničnog umora te razviti bukom izazvanu neurozu. Neki od simptoma mogu se povući kada izloženost buci prestane, ali oštećenje sluha najčešće je trajno.
“S obzirom na to da se slušne stanice unutarnjeg uha ne mogu obnavljati, kad jedanput nastupi zamjedbena nagluhost, nastaje trajno oštećenje sluha. Mogućnosti liječenja zamjedbene nagluhosti su ograničene, stoga je na prvome mjestu prevencija, odnosno izbjegavanje buke, posebno kod mladih” – ističe dr. Petar Drviš.
Procjenjuje se da bi razina buke u stanu sa zatvorenim prozorima noću trebala biti najviše 35 decibela, a sve iznad 45 smatra se štetnim.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.