Film o mjesečnici je nagrađen Oskarom – to znači da menstruacija mora da procuri u javnost

Ta je godina, naime, bila paklena za proizvođače tampona, jer upravo tada oni počinju da asociraju na simptom toksičnog šoka.

“Kompanija Rely je bila prisiljena da povuče svoje visokoupijajuće tampone s polica, nakon što je 55 slučajeva toksičnog šoka prijavljeno Centru za bolesti i prevenciju. Sedam od tih slučajeva je završilo fatalno.” Podatak je na koji sam naišla.

Menstruaciji se, realno, i dalje dobro ne smiješi, jer, ma koliko se mi busale u junačka prsa, to nešto što nas određuje još uvijek je tema za kuloare i mračnije hodnike. Ruku na srce, mnogo se toga promijenilo od 400. prije nove ere, kada je starogrčki ljekar Hipokrat opisao tampone od štapova omotanih platnom, što je sigurno jedan od, ne samo najstarijih zabilježenih oblika tampona, već i jedan od najbolnijih. Danas umetanje tampona više nije tako bolno, ali je svakako bolna spoznaja da se od 400. godine PNE do već punoljetnog 21. vijeka, ponegdje, toliko malo toga promijenilo.

To što je meni, ne luksuz, već prirodno stanje da o menstruaciji govorim opušteno, i što je još važnije, da bez srama mogu da kupim higijenske potrepštine, mogu samo biti itekako zahvalna. Ako pretpostavimo da je menstruacija nešto što se tiče skoro pa polovine populacije (muškarci su, kada je riječ o svjetskoj populaciji, u blagoj prednosti, pa na nekih 102 muškarca dolazi oko 100 žena) i ako znamo da je u mnogim dijelovima svijeta to i dalje tabu tema, lako je zaključiti koliko se djevojčica, djevojaka i žena danas stidi nečega iskonskog, koliko njih proživljava torturu i s menstruacijom živi u krajnje nehumanim okolnostima.

Šokantna je, zapravo, vijest da je film “Period. End of Sentence.”, indijsko- američke redateljice Raike zetabči (Rayka Zehtabchi), proglašen najboljim kratkometražnim dokumentarnim filmom na ovogodišnjo dodjeli Oskara, prije nekoliko dana. Šokantna jer taj film govori o tabuu menstruacije u Indiji. I to na način da na pitanje “Znaš li šta je to uložak”, koje se čuje u pozadini, jedna žena odgovara da nikad nije čula za to. Tu je i jedna starija žena koja dodaje da “samo Bog zna zašto dolazi do menstruacije”.

“U gotovo svim kulturama i istorijskim razdobljima na menstrualno krvarenje se gledalo kao na misteriju, opasnost i potencijalni izvor zaraze.Većina svjetskih religija spominje ovo krvarenje kao nečistoću ili bolest i propisuje ritualno čišćenje. Tokom ispitivanja smo uočili da stupanj religioznosti utiče na stav prema menstruaciji, te da je neugoda, osjećaj srama i skrivanja jači kod religioznijih žena”, navele su, prije nekoliko godina, profesorice Tomi-En (Tomi-Ann) Roberts, s Koledža Kolorado, i Niki Dunavant (Nicki Dunnavant), sa Univerziteta Čikago, u studiji koja je obuhvatala razgovore sa 340 Amerikanki o njihovim stavovima i iskustvima u vezi sa menstrualnim krvarenjem.

I dok se u pojedinim društvima menstruacija tretira više kao zdravstvena nelagoda, neke zajednice su je izdigle na vrhunski nivo nečistoće. Čak i emocionalne. Recimo u Kini, u čijoj kulturi nije prihvatljivo imati simptome emocionalne prirode, zbog čega će žene, kad ih pitaju o menstrualnim problemima, pažnju preusmjeriti na grčeve.

Nije, dakle, sve do Biblije (“Ne približavaj se ženi da otkriješ njezinu golotinju dok je nečista zbog svoje mjesečnice.” Ipak, osim higijenskih razloga, smatra se i da menstruacija podsjeća ljude da su nesavršeni, kao i na naslijeđenju grešnost), Kurana (menstruacija nije samo nečistoća, već i bolest, kad ženu treba ostaviti na miru i kad joj je zabranjena molitva, kao i da ide u džamiju ili da dodirne Kuran) ili hinduizma (tokom menstruacije žena se smatra nečistom, ne smije raditi, kupati se, dotaknuti vodu ili se počešljati), mada vjerovatno dosta i jeste, ako znamo da je neugoda povezana s tjelesnim izlučevinama, zapravo, utkana i u sekularizirana društva.

Jesmo li svjesni da su i danas djevojke u Keniji prisiljene imati seksualni odnos u zamjenu za higijenske uloške zbog rasprostranjenosti siromaštva i sramote, stigme i dezinformacija u vezi sa menstruacijom?!

Uz to, njih 7% tokom menstruacije koristi stare krpe, komade tkanine, novine, životinjsko perje ili blato!

Nepalke i dalje surovo umiru zbog menstruacije.

Od prozeblina, usljed napada divljih životinja, jer u  kolibama od pruća, dasaka ili blata, u koje budu protjerane tokom ciklusa, nastoje da se zgriju pa ih uguši dim ili ih nađu mrtve s opekotinama.

“Veća je vjerovatnoća pronaći u Japanu ugroženu vrstu tune na meniju, nego glavnu kuharicu u sushi restoranima. Kako tradicija nalaže, žene su isključene iz ovoga posla jer imaju menstruaciju”, navodi za Wall Street Journal još 2011. godine Yoshikazu Ono, sin poznatoga japanskoga sushikuhara, a prenosi Libela.

“Biti profesionalac znači imati uravnotežena čula okusa, a zbog menstruacije, žene doživljavaju neuravnoteženost okusa i zato ne mogu biti glavne kuharice u sushi restoranima”, objasnio je Ono.

U Malaviju je menstruacija tolika tajna da čak ni roditelji s djecom ne pričaju o njoj, dok u Boliviji djevojke uče da se ulošci ne smiju vidjeti čak ni u kanti za smeće, jer to može izazvati razne bolesti, pa i rak! U Avganistanu i danas živi uvjerenje da pranje genitalija za vrijeme menstruacije dovodi do “gazaga”, što znači neplodnosti. U Iranu 48 odsto djevojaka misli da je menstruacija bolest…

U dijelovima Poljske i Ruande se vjeruje da polni odnos sa ženom koja ima mjesečnicu može ubiti.

Sve to se nekim djevojčicama, djevojkama i ženama dešava upravo sada.

Onda, tu su beskućnice. Koliko često pomislimo kako je njima? Problem pogoršava i činjenica da beskućnice rijetko dolaze do prilika za tuširanje, što otežava održavanje higijene i sprečavanje infekcija za vrijeme menstruacije. Kao vid pomoći beskućnicama, mnoge neprofitne organizacije poput, recimo, Distributing Dignity, nastoje prihvatilišta u Njujorku, Nju Džersiju i Pensilvaniji snabdjeti sa što više higijenskih proizvoda za žene.

Bustle donosi video na tu temu:

U Indiji, žena koja ima menstruaciju ne smije da uđe u hram, jer je nečista. Nedavno su se dvije žene drznule i suprostavile toj viševjekovnoj tradiciji. Jedna od njih je tako kročila u istoriju, ali su joj, nakon toga, ukućani zalupili vrata vlastitog doma.

U Indiji, žena koja ima menstruaciju ne smije da dodiruje krave. Krava je, ipak, sveta životinja.U Indiji, žena koja ima menstruaciju ne smije da dodiruje ili zaliva neke biljke, recimo bosiljak. Bosiljak je, ipak, sveta biljka.

Žene su samo žene. Stoga je Oskarom nagrađeni film “Period. End of Sentence.” prijeko potreban, jer očito o ovome i dalje treba pričati, neprestano.

Jer, to što mi mislimo da je “mjesečnica prirodna pojava, a ne bolesno stanje”, kako navodi Wikipedija, da to nije ništa strašno, da to nije tabu, da tu nema srama ili stigme, da je to karakteristika čitavog reproduktivnog života žene (osim tokom trdunoće) uprvo demantuje ovaj film.

Bilo kakvo objašnjenje medicinske prirode ženi s početka priče, da samo Bog zna otkud potiče menstruacija, njoj nije poznato. Dječaci, akteri tog filma, misle da menstruacija ima veze sa školskim časovima, a u najboljem slučaju da je to ženska bolest od koje ponekad mogu oboljeti i muškarci.

Mjesto radnje ovog filma zapravo je Hajpur, mjesto koje je od Nju Delhija udaljeno svega 60 kilometara. O “nečistoj krvi” progovaraju i djevojke, koje se prvo sramežljivo takmiče koja će posljednja morati da kaže nešto na tu temu. A tema je i kako se žene tokom ciklusa moraju povlačiti u kuće i skrivati se dok bacaju odjeću i krpe umrljane krvlju, koje ponekad selom raznose psi, a one trpe beskrajni sram. I o tome kako su ulošci mnogima nedosanjan san, nšto za šta ne znaju ni da postoji, ni šta je tačno.

I priča koju priča Sneha, koja je bila dovoljno hrabra da izađe pred kamere i ispriča sve o tome kako želi postati policajka da bi izbjegla brak. Osim toga, nikako se nije slagala s “menstrualnim stidom” pa je, uprkos osudama drugih, odlučila pokrenuti proizvodnju uložaka u svom selu. FLY ulošci – jer ona, kao i žene koje su joj se pridružile u toj misiji, žele da polete!

***

Mnoštvo korisnih, ali i zanimljivih informacija možete naći na Dobila.ba, ali i postaviti pitanja koja se tiču menstruacije te razbiti. Tako ćete na ovoj platformi, recimo, otriti kako pojedine djevojke i žene tepaju svojoj menstruaciji, kako napraviti svoj menstrualni kalendar, šta i kako koristiti tokom ciklusa, ali i kako preživjeti PMS te šta ako si djevojčica s invaliditetom ili ako se, na primjer, baviš sportom. Sve u svemu, obilje prijeko potrebnih informacija, a tu je i “razbijač mitova” u vezi sa menstruacijom koji je dostupan na platformi Menstrupedia.

lolamagazin.com/visoko.ba