Trgovanje Kosovom i uticaj Rusije: Ulazak BiH u NATO kao kraj priče o promjeni granica

U sjedištu NATO-a u Briselu protekle sedmice potpisan je pristupni protokol između Makedonije i 29 zemalja članica NATO saveza. Politički i sigurnosni analitičari slažu se kako je ovo jedan veliki korak prema trajnom miru i sigurnosti cijelog regiona Balkana.

Rusija ometa proces

Vedran Džihić, naučni savjetnik na austrijskom Institutu za međunarodnu politiku i profesor političkih nauka na Univerzitetu u Beču kazao je za Vijesti.ba da je u ovakvom kontekstu trenutnog stanja u regiji potpisivanje protokola između NATO-a i Makedonije od suštinskog značaja.

“Članstvo Makedonije u NATO savezu će se očigledno dogoditi uprkos pokušajima Rusije da omete taj proces. U sigurnosnom smislu će to biti jasan signal da regija geopolitički pripada Zapadu i da je NATO odlučan da nastavi sa politikom postepene integracije i Srbije i BiH u NATO strukture”, kaže profesor Džihić.

On dodaje da je i za sam proces evropskih integracija i demokratizacije ovo značajan korak.

“Njim se potvrđuje da je Makedonija na demokratskom putu, te da će uporedo s finalnom fazom integracije u NATO i proces evropskih integracija Makedonije biti nastavljen. Iz perspektive regije stvari u ovom momentu ipak izgledaju malo drugačije i komplikovanije. Pitanje rješenja kosovsko-srbijanskog gordijskog čvora je postalo pitanje od šireg međunarodnog značaja. Za sada ne vidim jedinstven stav međunarodne zajedinice po ovom pitanju”, kaže Džihić i dodaje:

“Rusija, Amerika i neke zemlje EU kao recimo Njemačka imaju potpuno drugačije zamisli o rješenju ovog pitanja. Činjenica da je napravljen iskorak u Makedoniji ostavlja naravno više prostora da se fokus usmjeri na Srbiju, Kosovo i u tom konktekstu i BiH. Ali taj fokus se za sada ne koristi da se dođe do jasnog stava po pitanju granica i daljnjeg procesa. Zato bi u ovom momentu bilo iznimno važno kada bi Zapad (USA, zemlje EU, NATO) usaglasio poziciju i stvorio jasnu protutežu svim onim snagama koje zagovaraju promjenu granica kao moguće rješenje”, smatra on.

Džihić je mišljenja da možda upravo Makedonija i makedonski put u zadnje dvije godine mogu biti putokaz da je umjesto novih podjela i novo-starih nacionalizama put demokratskih inkluzivnih reformi uz jasno opredjeljenje za pravnu državu, ljudska prava i liberalne vrijednosti jedini put za demokratizaciju i integraciju cijele regije Zapadnog Balkana.

Džihić smatra kako zapadne zemlje polako gube ulogu jedinog faktora u regionu, te da su sada tu i neke druge svjetske sile.

“Amerika, EU i NATO – ili drugačije rečeno Zapad – su izgubili primat jedinog i dominantnog geopolitičkog i sigurnosnog aktera u regiji. Rusija, ali lagano i Kina, zauzimaju za neke zemlje sve važniju ulogu. Rusiji je svakako u interesu da zaustavi proces integracije regije u NATO i da ometa proces EU integracija”, zaključio je profesor Vedran Džihić.

Trgovanje Kosovom

Stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović kazao je za Vijesti.ba da„ ako bi BiH ušla u NATO, struktura granica na Balkanu bila bi završena, bila bi stavljena tačka na to, te je zbog toga Srbija nervozna, odnosno njeno državno rukovodstvo“.

„To je razlog, jer onda ostaje neriješeno pitanje Kosova, a ovako sa RS-om još uvijek mogu da trguju i na neki način izvuku neku korist kada je u pitanju status Kosova unutar ustavno-pravnog poretka Srbije, jer po njihovom viđenju to nije nezavisna država i oni ta dva pitanja povezuju“, kazao je Ahatović u kontekstu nedavnog intervjua bivšeg ministra vanjskih poslova Srbije Vuka Jeremića, koji je govorio o promijeni granica na Balkanu.

Ahatović dodaje kako je „to novi pravac u srpskoj vanjskoj politici, tako da tu možemo povezati i politički pravac bosanskih Srba i pitanje kočenja NATO puta BiH“.

„Neriješen status Kosova je razlog zbog kojeg se Srbija drži vojne neutralnosti i zbog čega Srbija zateže političku situaciju i manipuliše političarima iz Banja Luke. Za tu politiku imaju podršku Ruske Federacije, to je više nego očigledno, i tom kontekstu to treba posmatrati“, navodi Ahatović.

Ahatović dodaje kako u tom razračunavanju velikih sila, male zemlje poput Srbije traže mjesto da završe svoje projekte koje su započeli još devedesetih godina.

„Međutim, stvari se neće u tom kontekstu odvijati baš onako kako su zamilslili. Stvari će se mnogo brže odvijati, jer je međunarodna zajednica naučila lekciju u Ukrajini, jer se puno čekalo na uvođenje Ukrajine u procese prijema u EU i NATO zbog čega se desila ukrajinska kriza koja i dalje potresa odnose između Rusije i zapadnih zemalja. Zbog toga trebamo očekivati aktivnosti koje neće ići u prilog miru i stabilnosti u ovom regionu“, ističe ovaj stručnjak za sigurnost.

Nedžad Ahatović smatra da se bh. put u NATO može ubrzati jedino političkim interesom koji će biti sve više izražen, a tiče se direktno SNSD-a.

„Ukoliko žele imati mandatara za sastav Vijeća ministara, odnosno državne Vlade BiH, morat će da popusti kada je u pitanju MAP, odnosno Godišnji nacinalni plan za iniciranje MAP-a. Morat će promijeniti svoju političku strategiju što je prije moguće, jer bojim se da će, ukoliko RS ostane na ovoj sadašnjoj poziciji, BiH doći u situaciju da trpi određene sankcije kada su u pitanju političke strukture koje brane BiH, zbog toga što se više neće čekati da se zemlje Zapadnog Balkana, pogotovo BiH, što prije prime u EU i NATO. U političkom smislu, mislim da će najviše štete imati pobjednička stranka iz RS-a, koja ima priliku da postavi svog mandatara za formiranje Vijeća ministara“, napominje on.

On smatra da naš prijem u NATO nije blizu, te da nas očekuje još dosta obaveza na tom putu.

„Imamo još dosta toga da uradimo da bi postali kredibilan kandidat za NATO, moramo uozbiljiti državne institucije, naše političare, prije svega da pokažu ozbiljnost za jedan takav projekat kakav je NATO. Mislim da će se u tom kontekstu ponašati i Dodik i političari iz RS-a, trajat će ovo jedno vrijeme, ali na kraju će shvatiti da im je na bolje imati svog čovjeka na čelu Vijeća ministara, nego da to Vijeće ministara ne bude funkcionalno i da bude u tehničkom mandatu“, smatra Ahatović.

Na kraju, Ahatović navodi primjer na koji način Rusija širi svoj ekonomski utjecaj.

„Ako pogledate samo aferu Agrokor, vidjet ćete da Agrokor najviše dugovanja ima prema jednoj od najvećih ruskih banaka Sberbank. To je taj utjecaj koji se polako bazira na Balkanu, i koji se dalje pretače u druge zemlje gdje Rusija ima svoj interes. Zbog toga nema direktne podrške, što ne znači da je neće biti kasnije kada dođe do neke krize ili u slučaju da Ruskoj Federaciji zatreba da napravi neku krizu upravo na Balkanu kako bi zemlje NATO-a zadeverali da se bave krizom na Balkanu ili na nekom drugom mjestu, tako da stvari teba posmatrati u tom kontekstu. Vladimir Putin neće nikada direktno nekoga podržati, ali njegovi vojnici, kao na Krimu, mogu osvanuti u svakom trenutku bilo gdje, gdje god Ruska Federacija ima svoj interes“, zaključio je Nedžad Ahatović.

Stabilnost pod NATO-om

Makedonija je sve bliže NATO savezu. Potpisivanje pristupnog protokola za ulazak u NATO je samo administrativna zvanična potvrda onoga na čemu makedonska vanjska politika radi već 25 godina. Kazao je ovo  za Vijesti.ba magistar međunarodnih odnosa, historičar, novinar i publicista iz Skoplja Dejan Azeski. Azeski dodaje kako je ulazak u NATO pakt jedino pitanje oko kojeg postoji konsenzus svih vodećih političkih sila u zemlji svih ovih dugih godina.

“Ustvari tu je i prednost Makedonije u odnosu na BiH, Srbiju i Crnu Goru. U ove tri države postoje izrazito podijelena mišlenja, a u Makedoniji (iako u zemji dominira pravoslavno slavensko stanovništvo) NATO ima većinsku, a vjerovatno i dvotrećinsku podršku”, kaže Azeski.

On dodaje da, iako makedonska opozicija danas reaguje zbog načina na koji se ulazi u NATO (promjena imena države) i ona apsolutno podržava ovaj proces koji je i po njih suštinski za buduću stabilnost zemlje.

Eho bombardovanja

Direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada i kopredsjednik Igmanske inicijativeAleksandar Popov kaže da su BiH i Srbija sada jedine dvije zemlje u regionu koje nisu u sastavu Alijanse i ostaju u okruženju NATO-a, a da je osnovni razlog što je to tako utjecaj Rusije na ove dvije zemlje, na Srbiju direktno.

„Kod Srbije još jedan razlog zbog kojeg zazire od članstva u NATO-u je eho u ljudima zbog bombardovanja 1999. godine od strane NATO pakta, i to je jedan jak argument protivnicima ulaska Srbije u NATO, s tim što je i Skupština Srbije donijela odluku o vojnoj neutralnosti”, kaže Popov.

On dodaje kako je u svemu tome i RS, koja svoju politiku uveliko usaglašava sa Srbijom i ona je brana da BiH pristupi NATO-u.

“Iako ona ima ranije donijete dokumente o ulasku u NATO još iz vremena kada je neka druga garnitura ljudi bila u državnim organima BiH. Donijet je Zakon o pristupanju NATO-u, što je sada glavna prepreka konstituisanju vlasti u BiH, jer se vodi polemika oko sprovođenja te odluke o ulasku u NATO”, kaže Popov.

Popov ističe kako bi se Srbija uskoro mogla naći na raskršću i u velikoj dielmi.

“Srbija će se uskoro naći pred tim izborom zato što vidite da je pravilo da nijedna zemlja nije ušla u EU, a da prethodno nije ušla u NATO. U zadnje vrijeme se to desilo sa Crnom Gorom, a evo sada i sa Makedonijom. Srbija će se tu naći na raskršću i u jednoj dilemi, da bira ili evropski put ili vojna neutralnost”, kaže Popov i podsjeća na veliki utjecaj Rusije u Srbiji.

Kada je u pitanju lobiranje Milorada Dodika u zapadnim centrima za promjene granica na Balkanu, Popov kaže da to nije slučajno.

“Nije slučajno što Dodik lobira, to je ideja koja je nažalost, očigledno potekla iz SAD-a, čiji se utjecaj i snaga ne mogu zanemariti na ovim prostorima, tako da to zapravo podriva briselski proces, jer briselski proces je išao skroz u drugom smjeru, da se sprovedu briselski sporazumi iz 2013. godine i da se na taj način stvore uslovi za potpisivanje pravno obavezujućeg sporazuma. Međutim, ovo je isčašilo to, i dovelo do zaoštravanja procesa, čas jedne, čas druge strane. U posljednje vrijeme je Kosovo šampion u tome kroz uvođenje taksi, pa vojske Kosova…”, kaže on.

Na kraju Popov zaključuje koja je uloga Dodika u svemu ovome.

“Kada je riječ o razgraničenju, moglo bi ostati to na mikro planu, ali sada dolazimo na to zašto Dodik lobira, jer onda dolazimo do onoga ako može Kosovo da se odvoji, zašto ne može RS. Onda dolazimo do daleko ozbiljnijih igara, da li to može da se zaustavi samo na pitanju Kosova. Dolazi do priče koju prodaje Timothy Less, koji je to objavio u jednom tekstu prije dvije godine. Izdvajanje RS-a iz granica BiH ne može da prođe bez nekog većeg dar mara, što bi rekao naš narod”, zaključio je Aleksandar Popov.

Globalna situacija trenutno nije naklonjena BiH, te zbog toga, mišljenja su analitičara, postoji opravdan strah ljudi u ovoj zemlji od miješanja Rusije u unutrašnja politička pitanja države.

Ministar vanjskih poslova i državni sekretar SAD-a Mike Pompeo započeo je petodnevnu evropsku turneju na kojoj će govoriti o opasnosti od ruskog i kineskog utjecaja na evropske zemlje. To će biti jedna od tema Sigurnosne konferencije u Minhenu.

Dakle, BiH, što je potcrtao nedavno i sam Pompeo u pismu članovima Predsjedništva BiH, mora što prije usvojiti Nacionalni godišnji plan, kako bi uskoro postala članica NATO-a.

Na taj način bi sve priče oko promjene granica, razmjene teritorija, vanjskog utjecaja postale prošlost.

vijesti.ba/visoko.ba