“Helverova noć” slavi 15 godina igranja: Teatrološki fenomen koji ljude tjera na razmišljanje

Od 2004. godine kada je premijerno izvedena “Helverova noć” doživjela je brojna izvođenja kako u Kamernom teatru, tako i na mnogim drugim pozorišnim scenama u BiH, regiji i u svijetu. Osim toga, “Helverova noć” je predstavljala našu zemlju na internacionalnim festivalima na kojma je osvojila 23 nagrade te dobila epitet internacionalno najnagrađivanije predstave bh. teatara.

“Ova predstava je mali teatrološki fenomen. Igrala je u Americi, Aziji, Africi, cijeloj Evropi, a reakcije su bile iste bez obzira na kulturni kod ili historijsko nasljeđe. Publika je prepoznavala priču i uspostavljala emotivnu relaciju spram junaka ovog komada. Impresivne su bile kritike, zvanična objašnjenja nagrada, ali taj kontakt sa ljudima poslije predstave, razmjenjene rečenice koje smo čuli dale su nam smisao ovim čime se bavimo. Ujedno su bile i obavezujuće da etičko u umjetnosti nikada nije odvojivo od estetskog, da je to uzajamno i nadopunjujuće, a u interakciji sa publikom plemenito i uzvisujuće”, rekao je.

Aktuelna i danas

Ovom predstavom Mustafić na veoma iskren i potresan način progovara o ideološkoj mržnji, pomračenju ljudskog uma te pravu i hrabrosti da se bude drugačiji. Iako je radnjom smještena u tridesete godine prošlog stoljeća i fašističku Njemačku, aktuelnost predstave “Helverova noć” neminovna je i danas.

“Fašizmu je uvijek potreban vječni neprijatelj i određivanje prema drugom i drugačijem, a nasilje je bitan preduslov svakog fašizma. Fašizam je uvijek na historijsku pozornicu dolazio u ime slobode, a nudio se pod etiketama konzervativizma i nacionalizma. Vidjeli smo kako se ljudima na Balkanu servirala ideja da im se identitet temelji isključivo na pukom slučaju kada su rođeni kao pripadnici ovog ili onog naroda ili neke druge zajednice. Ovdje si rođen, ovo je tvoj narod, vjera, pleme i identitet. I taj štos, ta ideološka magla uvijek upali. Zahvaljujući tome etnonacionalisti su na vlasti više-manje trideset godina u regionu”, rekao je Mustafić.

Dodao je kako predstave poput ove podsjećaju ljude da promisle i postave sebi neka pitanja.

“Jesam li to stvarno ja taj koji mrzi drugačije od sebe? Je li moj nacionalni identitet stvarno sve što mi je važno u životu? Ima li išta izvan njega? Osobito je zanimljivo što je takvo uskogrudno definiranje identiteta u potpunoj suprotnosti s temeljnom porukom svih velikih ideja, kao i religija koje ljude određuju daleko izvan svih nametnutih granica”, istakao je.

Važnost emocija u teatru

Predstavu su sjajno iznijeli Mirjana Karanović koja je rekla kako je “Helverova noć” najznačajnija predstava u njenoj bogatoj karijeri i Ermin Bravo koji je rekao kako je predstava u 15 godina igranja bila aktuelna gdje god i kad god su je igrali.

Zbog važnog i univerzalnog teksta poljskog pisca Jaroslawa Swierszcza, odlične režije Dine Mustafića, ali i nevjerovatnog umijeća psihološke glume i katarzičnog prijenosa emocija publici gotovo je pa nemoguće ovu predstavu pogledati samo jednom.

“Emocije u teatru su najvažnije. U toj predstavi jasno vidimo da smo svi, koliko god različito izgledamo i mislimo, ljudska bića i da svako zaslužuje poštovanje, a svako društvo mora svima osigurati život u dostojanstvu. Ali, što nam se sada ponovo događa? Sve te ideologije koje ne cijene jedinstvo ljudskog roda, koje pokušavaju ponovo razdijeliti ljude na naše i njihove, sve je to stara priča, opet ponovljena nasuprot osjećaja za civilizaciju. Svi ti nacionalisti koji izazivaju i naglašavaju podjele naprosto su fašistička gamad i lažovi, jer znamo odakle dolaze. Imamo to već u svom egzistencijalnom iskustvu. Analogije u toj predstavi su preočite i zato tako emotivno pozorišno rade da ljude vraćaju više puta na gledanje predstave”, pojasnio je Mustafić.

Predstavu “Helverova noć” meožete pogledati u srijedu, 6. februara, na sceni Kamernog teatra 55. Već narednog dana ova predstava će, u okviru projekta “Pozorište bez prepreka”, biti izvedena uz audiodeskripciju za slijepe i slabovidne osobe.

klix.ba/visoko.ba