Visočanin Tarik Avdagić, direktor kompanije Lek: “Poslovni uspjeh i društvena odgovornost idu ruku pod ruku“

Kao članica skupine Sandoz, generičke divizije Novartisa, Lek se nalazi u timu pionira u oblasti biosimilara i druge najveće generičke farmaceutske kompanije na svijetu. Pored primarne misije da pronalazi nove načine za poboljšanje i produženje života ljudi, Lek je fokusiran i na podizanje svijesti o zdravstvenim problemima i njihovoj prevenciji. S tim u vezi,ova farmaceutska kompanija je do sada organizovala brojne edukativne skupove za medicinsko osoblje u BiH s ciljem pružanja efikasnije usluge liječenja pacijenata. Svoju brigu o lokalnoj zajednici pokazuju i kroz različite društveno odgovorne projekte koje realiziraju kroz donacije i volonterski rad svojih uposlenika te na taj način pružaju pomoć i podršku onim kategorijama društva kojima je to najpotrebnije.

U BiH kompanija Lek posluje preko predstavništva u Sarajevu, a temelj njihovog uspjeha, kako poručuju, leži na znanju, inovaciji i brizi za dobrobit pacijenata. O kompaniji i njenom poslovanju razgovaramo sa direktorom predstavništva u BiH, Tarikom Avdagićem.

1. Šta je za vas, kao voditelja predstavništva u BiH, najveći izazov u ovom poslu? 

Najveći izazov u trenutnom poslovanju predstavlja eksterno okruženje, tržište koje je kompleksno regulisano i vrlo dinamično. Trenutno u BiH na snazi imamo više esencijalnih listi lijekova: Federalnu (u okviru koje egzistira deset zasebnih kantonalnih listi) te esencijalne liste Republike Srpske i Brčko distrikta. To je teško objasniti nekome ko radi na tržištu gdje postoje jedinstvena pravila, a još je teže u sve to uklopiti postojeći portfolio, lansirati nove lijekove te obučiti tim na brzu izmjenu fokusa i usklađivanje planova.

Jedna od pozitivnih promjena desila se 2017. godine kada je Agencija za lijekove, kao krovna institucija za regulisanje cijena, započela primjenu Pravilnika o načinu kontrole cijena lijekova. Pravilnik je zasnovan na objavi maksimalnih dozvoljenih cijena kreiranih na bazi cijena u referalnim zemljama.

2. Lek podržava i organizuje različite edukativne skupove, simpozijume i treninge za zdravstvene radnike na području BiH koji doprinose širenju najnovijih informacija iz oblasti medicine. Kojim zdravstvenim oblastima i ciljnim grupama su ovi skupovi najčešće posvećeni?

Kontinuirano radimo na tome da sve dostupne informacije, tehnike i vrste lijekova nađu svoj put do pacijenata, a to, između ostalog, činimo i kroz educiranje medicinskog i farmaceutskog osoblja. Možemo se pohvaliti da smo u posljednih pet godina napravili desetine visokokvalitetnih edukacijskih projekata, sadržanih pod nazivom „Sandoz Akademija“ koji su tematski fokusirani na različite terapeutske grupe, od kardiologije do gastroenterohepatologije. Posebno bih izdvojio petu akademiju porodične medicine na Jahorini koju smo održali u oktobru 2018. godine. Tom prilikom smo najavili izdavanje Vodiča za racionalnu upotrebu antibiotika. Obzirom na dugu tradiciju u proizvodnji i distribuciji antibiotika, kao i činjenicu da smo društveno odgovorna kompanija, i ove godine želimo skrenuti pažnju na “The European Antibiotic Awareness Day“. Radi se o godišnjoj europskoj javnoj zdravstvenoj inicijativi koja ima za cilj podizanje svijesti o pojavi rezistencije na antibiotike te isticanje važnosti opreznog korištenja antibiotika. Najnoviji podaci potvrđuju da se u cijeloj Europskoj uniji broj pacijenata zaraženih rezistentnim sojevima bakterija povećava i da je otpornost na antibiotike glavna prijetnja javnom zdravlju.

3. “Dan saradnje sa loklanom zajednicom” je vaš korporativni “praznik”, odnosno datum u godini kada vaši uposlenici u cijelom svijetu izlaze iz kancelarija i dan provode u zajedničkom volonterskom radu koji ima određenu dobrobit za lokalnu zajednicu. Koje ste sve aktivnosti ovim povodom provodili u BiH?

Da, april je tradicionalno mjesec kada obilježavamo Dane saradnje sa lokalnom zajednicom. Mi želimo uzvratiti društvu u kojem poslujemo, jer poslovni uspjeh i društvena odgovornost idu ruku pod ruku. Na taj dan kompanija se odriče radnih sati svojih uposlenika koji se kroz razne aktivnosti pridružuju organizovanom volonterskom radu. U prošloj godini smo se pridružili humanitarnoj organizaciji Pomozi.ba i njihovoj akciji za pomoć migrantima.

4. Jedan od gorućih problema u bh. zdravstvenom sistemu je i dalje pitanje esencijalnih listi, odnosno lijekova koji se pacijentima izdaju na recept. BiH je jedina zemlja u Evropi koja na državnom nivou nema usvojenu jedinstvenu listu esencijalnih lijekova. Trenutno u Federaciji BiH imamo jedanaest listi – za svaki kanton i na nivou entiteta, dok je u Republici Srpskoj na snazi jedna lista. Na koji način ova situacija utječe na rad farmaceutskih kompanija? 

To je zapravo najkompleksniji segment našeg poslovanja na koji odgovaramo fleksibilnošću i prilagođavanjem trenutnoj situaciji. To nije lako izvodivo u stvarnosti, ali uz jak, stručan i motiviran tim, sve je moguće.
U slučajevima kada, na primjer, niste prisutni na esencijalnoj listi nekog kantona, onda svoje resurse usmjeravate na druge kantone/entitete, ali je potrebno ulagati maksimalne napore da ni u tim situacijama ne zaboravljate na uposlenike i pacijente kantona u kojem su vaši lijekovi delistirani. To podrazumijeva dosta hrabrosti, inovativnosti, zaokreta u poslovnom planiranju, ali mislim da se dugoročno isplati.

5. Veliki broj mladih stručnjaka odlazi iz BiH u potrazi za poslom i boljim životnim uvjetima. Posebna potražnja zapadnih zemalja za stručnim kadrom iz BiH zabilježena je u oblasti medicine. Šta odlazak mladih ljekara i farmaceuta može značiti za BiH i šta zdravstvene institucije mogu uraditi po tom pitanju? 

Globalni trendovi nas ne zaobilaze, pa tako i u području migracija stručnjaka iz raznih oblasti ka zemljama sa boljim standardom ili većim mogućnostima. Iako je to sasvim normalan proces, statistika je trenutno prilično loša po pitanju broja ljudi koji žele da napuste BiH. S druge strane, mi smo kompanija koja se kontinuirano širi od 2013. godine, a znam da nismo jedini. Mislim da prije donošenja takve odluke treba sagledati sve askpete, od standarda života do stvarnih uslova, zarada i troškova ovdje i u inozemstvu. U svakom slučaju, mislim da i jedna i druga odluka podrazumijevaju određene benefite, ali i kompromise i odricanja.