Naime, 1930. godine prema projektu Rudolfa Lubinskog završena je gradnja jevrejskog hrama Templa koji je bio karakterističan po, u tom periodu u Evropi trećoj po veličini, bakarnoj kupoli. Međutim, 1948. godine Jevrejska zajednica Sarajevu poklanja Templ za potrebe kulturnih dešavanja i manifestacija. Iako je u prvih nekoliko godina kulturnog djelovanja BKC postao omiljen među Sarajlijama, nedugo nakon završetka rata bio je zapostavljen.
Direktor BKC-a Edin Urjan Kukavica je kazao kako je situacija s ovom nekada najvećom sarajevskom sinagogom bila tragična, ali naglašava kako zajedno sa svojim uposlenicima ulaže maksimalne napore kako bi ovom kultnom mjestu vratili stari sjaj.
“Moram istaći da su 1996. godine bili pokrenuti radovi na sanaciji jednog dijela krova atrija BKC-a, a od tog momenta, skoro 22 godine, niko nije feninga uložio u renoviranje. BKC je bio programski potpuno mrtav. U prizemlju se nalazila, vjerovali ili ne, poslovnica autoškole, a u blizini autoškole se nalazio i jedan butik koji je koristio prostorije BKC-a za 300 KM mjesečne naknade, koja još uvijek nije u potpunosti naplaćena. Ulazni atrij u BKC-a sve donedavno je služio kao javni toalet, a naše higijeničarke su u tom periodu svako jutro morale čistiti izmet iz tog dijela objekta. Nakon nešto više od dvije decenije mi smo pokrenuli proces vraćanja BKC-a njegovoj primarnoj namjeni, onoj kulturnoj i obrazovnoj”, pojasnio je na početku Edin Urjan Kukavica.
Kapitalna ulaganja u rekonstrukciju i restauraciju
On je posebno istakao kapitalne radove na rekonstrukciji i restauraciji objekta, koji su znatno uljepšali ovaj nekadašnji sefardski Templ, ali je kazao i to kako su uložili maksimalan trud kako bi unaprijedili svoju produkciju i kako bi što više razvijali vlastite koprodukcijske potencijale.
“Ja sam došao na čelo BKC-a prije tri godine. Nakon što su u 2016. godini počele sanacija i adaptacija prostora, u 2017. godini je to u velikoj mjeri nastavljeno. Naime, postavili smo portale na ulazu u objekt, gdje se dobilo dobrih 20 kvadratnih metara zatvorenog prostora u koji je izmješteno Udruženje ‘Hagada’. Zatim smo uradili rekonstrukciju bine, sanirali smo oštećene i popucale dijelove cijevi od grijanja u podrumu, renovirali smo malu salu, okrečili, izbrusili i lakirali parket, ugradili veliku kapiju na samom ulazu u BKC, ugradili staklena klizna vrata na ulazu u galerijski prostor i još mnogo toga. Tokom protekle godine smo otkrili originalne stubove starog jevrejskog hrama i kao takve ćemo ih zaštititi. Napravili smo potpunu rekonstrukciju krova atrija zbog toga što je prokišnjavao, a uskoro ćemo, ako Bog da, nastaviti raditi na potpunoj rekonstrukciji objekta”, istakao je Kukavica.
Nedavno je predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci burno reagirao iz razloga što je jevrejski spomenik u obliku menore, koji se nalazio u središtu ulaznog dijela, prislonjen uz zid na kraju atrija zbog navodnog proširenja ugostiteljskog objekta koji se nalazi u sklopu BKC-a. Kako navodi Edin Urjan Kukavica, ovaj spomenik će biti vraćen na svoje staro mjesto, ali ističe kako je izuzetno emotivno doživio navode Jakoba Fincija zbog toga što se on zajedno s uposlenicima BKC-a trudi da procesom renoviranja otkrije ostatke nekadašnjeg hrama kako bi javnosti prikazao sve njegove ljepote.
“Izuzetno je važno istaći da sam 22. septembra 2016. godine pismenim putem dobio odgovor na upit koji je potpisao predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo Boris Kožemjakin, a u kojem se jasno ističe kako smo slobodni raspolagati prostorom BKC-a u skladu s našim potrebama. Tri godine nakon prepiske dobijamo zaista neočekivane reakcije za koje smatram da ih nismo ničim izazvali. Dirljiva je briga javnosti nakon 50 godina neulaganja u objekt BKC-a, a ne znam, niti želim da znam, uzroke zašto je došlo do nedavnog istupa uvaženog Jakoba Fincija”, kategoričan je direktor BKC-a.
Iako se radi punom parom, ostalo još dosta posla
Kada je riječ o programskom dijelu, Kukavica je izjavio da je samo tokom 2017. godine BKC organizirao 46 manifestacija u vlastitoj produkciji i koprodukciji, od ukupno 76, što je svojevrstan rekord kada je riječ o poslovanju ove javne ustanove. Također, tokom proteklih nekoliko godina naglašava kako je sklopljeno i nekoliko desetina ugovora s udruženjima, nevladinim organizacijama i kompanijama kako bi se intenzivirao rad na kulturnim projektima.
“Prije nekoliko dana s predstavnicima UNDP-a BiH potpisali smo ugovor u vrijednosti od 47.000 KM o nastavku finansiranja manifestacije ‘Novogodišnje iskrice’. Ovaj projekt uključivat će radionice za djecu i mlade s posebnim potrebama, a uporedo s ovim aktivnostima počet će i uklanjanje arhitektonskih barijera, odnosno izgradnja lifta za osobe s poteškoćama u kretanju, koji će voditi iz Galerije u Veliku dvoranu BKC-a. Također, vrlo brzo krećemo i u proces utopljavanja zgrade. To su tri projekta koje ćemo zasigurno u skorije vrijeme realizirati. Kada smo kod finansija, valja istaknuti da smo prema finansijskom izvještaju iz 2017. godine imali 101.000 KM vlastitog prihoda, 39.000 KM javnog prihoda i nekih 16.900 KM grantova. To je 157.000 KM koje smo striktno investirali u program i rekonstrukciju objekta BKC-a, a i finansijski izvještaj za 2018. godinu također će pokazati da napredujemo”, dodao je on.
Kukavica je u nastavku izrazio posebnu zahvalnost Ministarstvu kulture i sporta KS te općinama Stari Grad i Centar koji su uvijek bili, kako kaže, na raspolaganju za pružanje adekvatne finansijske potpore kada je riječ o projektima koje organizira BKC. No, uprkos svim pozitivnim procesima koji se odvijaju u ovoj javnoj ustanovi, direktor Kukavica ističe kako su rijetki oni koji su došli da se raspitaju za rad ili da pohvale pozitivne poteze koje je poduzela uprava BKC-a zajedno s radnicima.
“Iako smo se potrudili napraviti najbolje, ističem kako je ostalo još dosta posla kada je riječ o infrastrukturi. Uskoro krećemo u potpunu rekonstrukciju BKC-a, a ako se sve poklopi, smatram kako nećemo biti u stanju završiti radove za manje od 12 mjeseci. Osim što radimo na rekonstrukciji, još je važnije istaći da radimo na restauraciji. Mi se trudimo da otkrijemo sve zazidane i zametnute dijelove starog jevrejskog Templa kako bi posjetioci BKC-a mogli osjetiti spoj tradicionalnog i modernog. U jednom takvom procesu mora učestvovati niz stručnjaka iz različitih oblasti, od restauratora, likovnih umjetnika, kipara, slikara, pa sve do tesara, stolara, zavarivača i drugih. U Velikoj dvorani BKC-a skidamo plafon kako bismo otkrili ljepotu kupole bivšeg Templa, sklanjamo obloge kako bismo prikazali stubove i lukove, ali sve uz saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika KS. Također, u našoj galeriji imamo namjeru postaviti i jednu mobilnu kamernu scenu na kojoj bi se mogle izvoditi predstave”, zaključuje Edin Urjan Kukavica, direktor BKC-a.
klix.ba/visoko.ba
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.