Nekada je neko, a zna se i ko i kada, u Bosni i Hercegovini, iako komotnoj za sve njene narode, zavaljen u udobnim kancelarijama, na mapama nacrtao međuentitetske linije. Taj neko nije vodio računa što linija razgraničenja između entiteta ljudima prolazi kroz kuće, avlije, štale, njive, pa im zagorčava život. Apsurd je da čovjek bilo koje nacije i vjere u svome domu ruča u Federaciji BiH, a spava u Republici Srpskoj, a takvih slučajeva ima u BiH.
No, i ovome bi uskoro mogao doći kraj, barem na području Doboja i Usore, zahvaljujući odlukama gradskih vlasti o razmjeni teritorija u selu Makljenovac, čime bi se trebale okončati i muke 40 povratničkih porodica čije je kuće podijelila međuentitetska linija.
Podijeljeno selo
Famozna linija razgraničenja u dobojskom naselju Makljenovac ljudima je, pored svih nedaća, jer su bili izbjeglice, pa im kuće popaljene, pa ih i mine ubijaju poslije rata, podijelila je selo, kuće i ljude. Na svu sreću, reagirali su Gradska uprava Doboja i Općinsko vijeće (OV) Usora i može se očekivati neko bolje, sretnije, logičnije razgraničenje.
– Nije se moglo više živjeti bez doma, vratili smo se prije tri godine. Vratili smo se iz inata, da umremo na svome, iako je kuća u RS, a stepenice u Federaciji. Gdje je tu logika – pita se Marko Pranjić (79), dok njegova supruga Kata dodaje:
– Jest, ima granica, ali ja je ne priznajem, sve je ovo Bosna i Hercegovina, pa neka me neko pokuša istjerati iz nje. Mi hoćemo živjeti ovdje bez granica, s jedne strane je komšija Boško Srbin, s druge Dino musliman, mi u sredini i svima potaman!
Kuću povratnika Stjepana Pranjića linija razgraničenja je podijelila na dva dijela. On doručkuje, večera i ruča u RS, a spava u FBiH. Njegov sin Vjenceslav ima troje djece i farmu goveda.
Samo da ne zapne
– Sin ima u planu proširiti farmu, ali nema koga pitati kako, jer mi prema liniji razgraničenja imamo dokumente Federacije BiH, a farma bi se gradila iza kuće, na našoj njivi koja pripada RS. Čuo sam za odluke OV Usora i Grada Doboja o novom, normalnijem razgraničenju, po kome bi 40 spornih kuća iz RS prešle u FBiH. Tada bi se mnogi Hrvati vratili, ovako neće u RS. Bojim se da lijepa ideja ne zapne u Banjoj Luci ili Sarajevu, kod ovih visokih glavešina – kaže Stjepan Pranjić.
Gradonačelnik Doboja Obren Petrović, u kojeg ljudi u oba entiteta imaju povjerenje, te predsjednik Skupštine Esmin Mahmutović, ističu kako su stručne komisije Doboja i Usore u vezi s novim razgraničenjem u Makljenovcu uradile svoj dio posla i prijedlog razmjene teritorija dostavile entitetskim vlastima, ali i BiH.
– Svakodnevno imamo priliku čuti nelogičnosti i probleme ljudi u vezi s entitetskim linijama. Ako se ljudi mogu složiti i ako mi u općinama možemo napraviti razmjenu teritorija, a da se procent ne narušava, ne vidim razlog da se to ne dogodi, prvi put u BiH – kaže Petrović.
Apsurdi i strah
Nisu samo linije razgraničenja problem u Makljenovcu. Problem su i brojna minska polja, u kojima je do sada život izgubilo devet osoba i tri puta više osakaćeno. Demineri Norveške narodne pomoći, na ovoj žegi, ovih dana, svakodnevno rade na deminiranju velike površine, za što je sredstva osigurala njemačka vlada.
– Izgleda da će i nama u Makljenovcu svanuti, riješit ćemo se “granice”, mina i početi živjeti život kao i svi normalni ljudi, bez apsurda i straha. Tada će nas biti i više – kaže nam na kraju posjete podijeljenom selu mještanin Anto Jeleč.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.