Koji su kriteriji za izbor članova bh. diplomatske mreže?

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik najavio je da će na prvoj sjednici Predsjedništva BiH u srijedu tražiti smjenu 16 diplomatskih predstavnika, ambasadora i konzula srpske nacionalnosti, nakon čega bi na njihova mjesta trebali biti imenovani novi. Praksa izmjene personala u mreži diplomatsko-konzularnih predstavnišata svugdje u svijetu nakon promjene vlasti nije neuobičajena. Veći je problem ko će biti novi ambasadori i hoće li interesi Bosne i Hercegovine njihovim angažmanom biti ugroženi?

videoprilog Vildane Kurtić (Dnevnik 2)

Iako se govori o 16 pozicija s kojih će biti povučeni, činjenica je i da je nekima od ambasadora već istekao mandat, a nekima uskoro ističe, pa nakon promjene sastava Predsjedništva BiH njihove pozicije svakako i nisu bile sigurne.

– Ovdje je odluka da se povuku svi koji su imenovani uime Srba u svim ambasadama i konzulatima i da se otpočne procedura imenovanja novih. Slažem se s ocjenom da nismo imali nikave koristi od tih ljudi, da oni nisu radili i nisu konsultovali RS ni po jednom pitanju – izjavio je Dodik.

O najavi povlačenja ambasadora bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu Slobodan Šoja ne vidi ništa sporno, barem zasad.

– Značajan broj ovih koji bi trebalo da se vrate ili su se već vratili ne pripadaju u sami vrh bosanskohercegovačke, pa ni srpske diplomatije, tako da me ne čudi to da se ti ljudi mogu i promijeniti, jer su po ko zna kakvim kriterijima i oni birani. Osnovno pitanje je i po kakvim kriterijima će biti birani novi ambasadori – kaže Šoja.

Inače, prema Ustavu BiH imenovanje ambasadora i konzula u isključivoj je nadležnosti Predsjedništva BiH. Ministarstvo vanjskih poslova, za razliku od nekih drugih zemalja, u tom procesu nema nikakvu, pa ni konsultativnu ulogu. U Sloveniji, naprimjer, ministar vanjskih poslova predlaže ambasadora Vladi, a Vlada potom konsultuje predsjednika Republike, a svi kandidati za ambasadorsku poziciju obavljaju razgovor i s parlamentarnim odborom. U našoj zemlji to ko će predstavljati BiH u svijetu zavisi samo od tri čovjeka.

– Rezultat toga je da je bh. diplomatija u zadnjih nekoliko godina bitno oslabljena tako da ovo što Dodik radi, nažalost, nije neuobičajeno, mada je možda radikalnije nego što su to radili njegovi prethodnici koji su barem bili toliko strpljivi da sačekaju kraj mandata, pa da onda postave svoje ljude – navodi vanjskopolitički analitičar Srećko Latal.

Prema istraživanju Fondacije za javno pravo iz 2016. godine, BiH je imala 41% karijernih diplomata, a 59% bile su politički imenovane osobe. Karijerni ambasadori nose manji rizik kada su u pitanju diplomatski gafovi, nepoznavanje pravila protokola ili specifičnosti diplomatske komunikacije. Iako skandali DKP predstavnika nisu svojstveni samo našoj zemlji, bh. ambasadori nerijetko su bili u centru afera o kojima su izvještavali i strani i naši mediji. Od razgovora o gastronomiji sa španskim kraljem, do traženja da gosti podmire polovinu računa u restoranu u Pekingu, iako je troškove snosila ambasada. Bilo je i navoda o švercu suhomesnatih proizvoda i rakije preko slovenske granice, ali i zloupotreba u izdavanju putnih isprava u Francuskoj.

– Tragika je u tome što, da biste postali ambasador, morate biti bliski osobi koja vas imenuje. Normalno da predsjednik neće poslati nekoga u koga nema povjerenja, ali je pitanje na čemu se zasniva to povjerenje, da li je ono vezano na prijateljske odnose ili na profeisonalizam – kaže Šoja.

Ako ste mislili da je za ambasadorsko zvanje potrebno znati makar jedan strani jezik – prevarili ste se. To je samo dodatni kvalitet, jer je prema Odluci Predsjedništva BiH dovoljno znati makar jedan jezik zemlje članice Evropske unije. Zanimljivo je i to da neke lokacije po džentlmenskom dogovoru pripadaju određenom narodu, pa čak i ako za to mjesto postoji mnogo bolji kandidat, nacionalnost bi mu mogla biti prepreka. Tako, naprimjer, ni poznavanje neevropskih jezika, poput kineskog, što je rijetkost, diplomatima ne garantira službovanje u Pekingu.