Muzej Kaknja: Žrtvenik boga Jupitera iz Vrtlišta kod Kaknja

Na lokalitetu Vrtlište, općina Kakanj, registrovan je vrijedan primjerak arheološko-epigrafske građe. U pitanju je spomenik u obliku epigrafske are posvećen glavnom rimskom božanstvu Jupiteru. Lokalitet Vrtlište funkcioniše kao otvoreni površinski kop rudnika mrkog uglja, a ara je pronađena prilikom otvaranja novih površina za njegovu eksploataciju.

O njegovom značaju u antici govori postojanje niza lokaliteta i pojedinačnih arheoloških nalaza po kojim je ovaj kraj i postao poznat u stručnoj javnosti. Međutim, uprkos prilično obimnoj arheološkoj građi iz perioda klasične i kasne antike, sa šireg kakanjskog područja do sada nije poznat niti jedan nalaz u obliku epigrafske are, odnosno nijedna posveta jednom od o%cijelnih rimskih božanstava. Stoga žrtvenik iz Vrtlišta zauzima posebno mjesto u okviru antičke materijalne kulture ovog područja predstavljajući još jednom potvrdu dominantnog položaja Jupiterovog kulta u unutrašnjosti provincije Dalmacije.

 Žrtvenik je u relativno dobrom stanju s nešto znatnijim oštećenjima na perifernim dijelovima. Izrađen je od vapnenca, a dimenzije su mu: ukupna visina 112 cm, širina baze i krova 55 cm, a širina natpisnog polja 50 cm. Debljina u predjelu baze i krova iznosi 46 cm, a u predjelu natpisnog polja 39 cm. Trodijelnom konstrukcijom – baza, natpisno polje i krov – slijedi oblikovni obrazac uobičajen za ovu vrstu spomenika. Donji desni dio baze u potpunosti je odbijen. Gornji desni ugao krova također nedostaje. Stražnji je dio u cijelosti grub i bez ikakavih tragova obrade, kao i najveći dio bočnih strana. Na krovnom dijelu vidljivi su ostaci likovne dekoracije izvedene u tehnici plitkog reljefa, ali su očuvani samo krajnji periferni dijelovi. Po svemu sudeći, radi se o reljefnom prikazu nekog biljnog motiva.

U trećem redu natpisa koji se odnosi na ime dedikanta upotrijebljena je ligatura, i to u oba dijela imenske formule, i na gentilnom imenu (nomen gentile) i na kognomenu (cognomen).

Natpis glasi: 1. Sačuvani dio: I•O•M• / PATRIO / AVR•- MAXIMA/4P• 2. Rekonstruirani dio: I(ovi) O(ptimo) M(aximo) / Patrio / Avr(elia) Maxima / 4P(osuit) 3. Prijevod: Jupiteru, najboljem, najvećem, očinskom Aurelija Maxima postavi.

Natpis je izveden u jednostavnoj i prilično uprošćenoj formi s minimumom navedenih informacija – imenom božanstva, imenom dedikanta koji je izvršio posvetu te završnom posvetnom formulom na kraju. Jupiterovo ime navedeno je u punom obliku I.O.M. s dodatkom Patrio u drugom redu natpisa. Interesantno je da ovaj imenski dodatak ne nalazimo ni na jednom do sada poznatom žrtveniku s prostora Bosne i Hercegovine posvećenom Jupiteru.

Kao dedikant spomenika javlja se žena, Aurelija Maxima. Njeno ime, uprkos velikoj zastupljenosti aurelijevskog gensa među epihorskim stanovništvom, nije nam poznato ni s jednog do sada očuvanog žrtvenika sa prostora BiH. Aurelijevsko gentilno ime govori nam da je Maxima svoje rimsko građanstvo stekla za vrijeme jednog od careva s aurelijevskim gentilicijem, čime bi terminus post quem nastanka are predstavljala 161. godina n. e., odnosno godina početka vladavine Marka Aurelija, prvog rimskog cara s aurelijevskim gentilnim imenom.

Mitologija prikazuje Jupitera kao najodličnijeg i najmoćnijeg od svih bogova rimskog panteona. On je otac olimpskih bogova Marsa, Vulkana, Minerve, Merkura i Venere, Apolona i Dijane te samim time drži glavnu vlast na Olimpu. On vlada nebeskim svodom, ali i upravlja ljudskom sudbinom te je u tome smislu i otac svih ljudi.

Od 16.marta 2017. godine ovaj vrijedni spomenik se nalazi u prostorijama Muzeja Kaknja. Nakon što je otvorena stalna arheološka postavka “Prošlost Kaknja od prethistorije do kraja srednjeg vijeka” ovaj artefakt koji je jedan od najstarijih i najvrijednijih, je mnogo obogatio ovu postavku.

Godišnjak/Jahrbuch 2015,44:159-168
DOI: 10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-44.61

JU KSC KAKANJ