U Sarajevu se okupilo nekoliko hiljada ljudi koji demonstriraju, jer ne žele da se usvoji novi Zakon o radu, a koji je u parlamentranu proceduru uputila vlast na čelu sa SDA i HDZ-om, piše novinska agencija Patria.
Reporter novinske agencije Patria od jutarnjih sati je među ljudima koji su izašli na demonstracije, ali iz razgovora s većinom njih zaključio je da ih jako mnogo dolazi iz administracije ili da su nezaposleni. Zbog čega na ovaj važan dan nema radničke klase već mahom opespravljenih radnika, a čija su preduzeća pod stečajem ili su ugašena treba pitati upravo Savez samostalnih sindikata BiH, na čelu sa Ismetom Bajramovićem.
– Isti Bajramović godimama je zanemarivao sve vapaje radnika, a sad bi da provede neke revolucije kada je došla njegova stolica u pitanje – jedan je od komentara na društvenim mrežama.
Almir Terzić, politički analitičar, danas je za medije istakao da je dobro da se Savez samostalnih sindikata BiH konačno odlučio da poduzme odlučne korake u zašiti radnika.
– Da su sindikati bili ovako agilni i ranije mnoge stvari ne bi sada bile onakvim kakve jesu. Činjenica da su na protestima u Sarajevu i predstavnici Saveza sindikata RS-a jasan je signal da je radnicima, ali i svim drugim grupama stanovištva: penzionerima, nezaposlenim, mladim prekipjelo. Možda nam ova kohezija donese jedinstvo bar u muci u cijeloj BiH i da imamo ubuduće jedinstvene stavove bar u onome što znači stvaranje još lošije klime u BiH po prava radnika – ističe Terzić.
Novi Zakon o radu nije dobar i treba još raditi na njegovoj doradi, ali treba postaviti i pitanje šta je Bajramović radio do sada.
Iako tvrde da štite radnike, ispostavilo se da bi sindikalci mogli da izgube trenutne privilegije usvajanjem novog Zakona o radu. Prvenstveno, mogli bi izgubiti, svoje, kako i sami priznaju ministarske plate. Iznosi koje vođe sindikata primaju, ispostavilo se variraju od 1500 do 3500 KM na mjesečnom nivou.
Nedavno je TV1 objavila da Ismet Bajramović, prvi sindikalac Federacije, mjesečno prima blizu 3.5000 KM. To je iznos tri prosječne plate u Federaciji. Osnovna plata mu iznosti 2.460 KM. Dnevno za topli obrok prima 8 KM. Osim toga, Bajramović prima naknadu od 500 KM, kao član Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS prima nešto manju platu, malo više od 2.100 KM. Osim toga Mišićeva za poziciju u Ekonomsko-socijalnom savjetu RS dobije 370 KM mjesečno.
Pojedini čelnici granskih sindikata primaju više novca čak i od krovnih predsjednika.
Tako na primjer Salih Kruščica, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika FBiH, prema svemu sudeći, ima platu višu nego Ismet Bajramović. Ukupna mjesečna primanja Kruščice iznose 3.535 KM.
Tomislav Vrhovac, čelnik Sidikata uprave RS, ima nešto skromiju platu čija osnova iznosi 1.622 KM, plus minuli rad, plus topli obrok koji na mjesečnom nivou iznosi 185 KM. Platu koja prelazi 1.600KM ima i Dževad Hodžić, prvi čovjek Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture BiH.
Pojedini granski sindikalci u Federaciji ranije su upozoravali da na plate sindikalnih predstavnika u Savezu samostalnih sindikata godišnje ode više od 600 hiljada dok ukupan budžet jedva prelazi million maraka.
Iako sindikalci tvrde da štite radnike u realnom sektoru, stručnjaci tvrde drugačije. Kažu ovakav sindikat štiti zaposlene u javnoj upravi čija je prosječna plata 1.500 KM, u preduzećima poput Elektroprivrede čija se prosječna plata kreće od 1.600 do 1.800 KM.
S druge strane zaposleni u privredi primaju prosječnu platu od 750 KM, a zaposleni u rudnicima 950 KM.
Iako tvrde da štite sve radnike koji su članovi sindikata, odziv na proteste koje krovni sindikati organizuju su jako mali. S druge strane, protesta koje sami radnici organizuju, je sve više.
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.