PreporukaTemeDr. Lejla Hadžikadić-Gušić: Pomoći će hiljadama žena oboljelih od raka

Dr. Lejla Hadžikadić-Gušić: Pomoći će hiljadama žena oboljelih od raka

Bez mnogo pažnje ovdašnje javnosti prošla je ovih dana važna vijest. Dr. Lejla Hadžikadić-Gušić, onkološka hirurginja i svjetski poznati specijalista za karcinom dojke, u saradnji sa američkim “Levine Cancer Institutom” započela je realizaciju velike ideje, uspostave Bosanskog medicinskog fonda (Bosnian Medical Fund) koji će stvoriti uvjete za pomoć hiljadama bh. građana, prije svega žena iz BiH koje se bore s tom opakom bolešću, bolešću koja uzima sve više života u našoj zemlji.

 Veliko djelo

Saradnja će se bazirati na medicinskim istraživanjima, medicinskim posjetima i prebacivanjem instrumenata i opreme za onkologe u Bosni i Hercegovini.

Piše: Faruk Vele 

Amerikanka Martha Hendricks već je za ovu plemenitu ideju izdvojila 150.000 dolara, pa je time napravljen prvi korak u navedenoj humanoj misiji. Nju mogu pomoći i bh. građani, kako oni u dijaspori, tako i oni u BiH. Jer, kako tvrdi dr. Lejla, svi moramo pomoći našoj državi.

Dr. Lejla, rođena Banjalučanka koja od 1990. živi u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), gdje je napravila vrhunsku karijeru, te je znanje spremna iskoristiti kako bi pomogla svojoj domovini i svim njezinim ljudima.

“Prva vijest je postavljena na Facebook i nisam očekivala koliko će biti pozitivnih reakcija. Bilo je preko 100.000 pregleda i taj broj raste iz dana u dan! To je za mene znak da u našem narodu još ima nade i da je spreman podržati jednu pozitivnu inicijativu. To mi daje još više energije za budući rad”, kaže na početku dr. Hadžikadić-Gušić.

Radiosarajevo.ba: Možete li našim čitateljima objasniti šta predstavlja saradnja sa “Levine Cancer Institutom” u smislu liječenja ljudi od karcinoma, te šta građani Bosne i Hercegovine mogu očekivati?

“Hvala vam mnogo na pruženoj prilici za ovaj razgovor, da se ova inicijativa širi dalje. Kreacija ovog fonda je prvi korak kako bi se nešto konkretno uradilo na polju pomoći ljudima oboljelima od raka dojke tj. da unaprijedimo stanje tretmana karcinome dojke u Bosni i Hercegovini. Trenutno ne postoji sistematski program za liječenje raka dojke u Bosni i Hercegovini.

Postoji mnogo toga što se treba uraditi i ovo je samo mali početak. Nadam se da ću moći pokrenuti nove projekte koji će omogućiti da se naprave temelji tog sistema. Ovo je kao gradnja kuće. Ne može biti kuća bez temelja.

Građani Bosne i Hercegovine mogu očekivati od mene da ću se potruditi da projekte i novac koji se ulaže bude iskorišten na konkretne stvari na kojima će se moći dalje razvijati i graditi sistem.

Voljela bih da imamo više finansijskih sredstava da sve žene koje boluju od raka dojke izliječimo. Ali uvijek će biti više žena nego novaca i važno je da napravimo sistem koji će moći onda preuzeti tu odgovornost, kako bi se i sama država brinula o svojim stanovnicima”.

Radiosarajevo.ba: Bosanski medicinski fond bi trebao omogućiti saradnju na medicinskim istraživanjima, medicinske posjete, mogućnost ustupanja, dostavljanja medicinske pomoći itd. Kako će se kretati dinamika projekta i koliko bi ljudi moglo biti obuhvaćeno ovom vrstom pomoći na putu ka ozdravljenju?

“Projekti će biti bazirani na fondaciju onkološkog sistema u državi, i specifično za rak dojke. Na primjer Bosna i Hercegovina nema registar za rak! Mi nemamo podatke za razne vrste raka, stanje raka kad je osoba dijagnozirana, ne znamo koje se vrste tretmana koriste, operacija… To je osnovna stvar onkološkog sistema. Moramo znati gdje nam je problem prije nego što krenemo praviti solucije. Ne možemo znati gdje da uložimo novac i trud ako ne znamo niti osnovne podatke o medicinskom i onkološkom stanju Bosne i Hercegovine.

To je jedan konkretan projekt koji će nam omogućiti da uložimo svoje znanje i trud gdje se najviše treba. Također, financijska sredstva biti korištena za razne posjete, razmjene ljekara, za širenje znanja, kao i za korištenje novih tehnologija u onkološkom sistemu. Naravno da će biti prilika da se sredstva koriste u liječenju pojedinaca”.

Radiosarajevo.ba: Što su bili Vaš primarni motivi na realizaciji ovog plemenitog cilja?

“Ja sam počela raditi za “Levine Cancer Institut” 2013. godine. Ta ustanova je jedan od većih centara za onkologiju i nalazi se u Charlotte, NC. Ja sam završila specijalizaciju hirurške onkologije za dojku u 2013. godine i prihvatila posao na “Levine Cancer Institutu”. Specijalizacija mi je hirurgija za karcinom dojke, posebno u istraživanju te bolesti kod žena mlađih od 40 godina.

Pored toga, uvijek sam imala želju, već od medicinske škole, da svoja znanja iskoristim i prenesem u našu Bosnu. Bosna, kao što znate, nema razvijen zdravstveni sistem. Ne postoje uslovi da se preventivna medicina razvija, te ne postoji sistem na nivou države za žene koje boluju od karcinoma dojke, počevši od mamograma do operacije, neoadjuvantne ili adjuvantne medicinske terapije kao i zračenja. Dakle, nemamo rutinske multidisciplinarne konferencije. Koliko je to loše, toliko ima potencijala da se popravimo.

Tako da sam ja uvijek sanjala da negdje krenem sa tim popravkama sistema. Sadašnji predsjednik Instituta, dr. Derek Raghavan, me je uvijek podržavao u mojim idejama i često sam sa njim pričala o Bosni i tražila savjet kako da pokrenem jednu novu inicijativu. Njegova ideja je bila da se napravi fond. Tražila sam od “Levine Cancer Institute” i njihove fondacije da se taj fond napravi i pristali su.

Dali smo ime “Bosnian Medical Fund” i ideja je bila da ja pokrenem “fundraising” ili prikupljanje sredstava za ovaj projekt od strane Amerikanaca i Bosanaca pošto mi je važno bilo da i mi Bosanci, ako smo u mogućnosti, pomognemo financijski, da dio sredstava vratimo našoj državi. Imala sam utisak da je ovo dobar projekt i da će biti podržan.

Poznajem gospođu Marthu Hendricks već nekoliko godina. Znala sam da je bila zainteresovana da podrži moje projekte. Veliki je humanista i filantrop. Pričala sam sa njom o više projekata i ona je izabrala baš ovaj naš – Bosanski medicinski fond.

Beskrajno sam joj zahvalna, jer sam svjesna da je veliki korak već napravljen za skromnu ideju da pokrenem plan da se razvije znanje i liječenje karcinoma dojke za žene u Bosni i Hercegovini. Imamo mnogo toga da savladamo, ali je ovo je samo početak nečeg velikog”.

Treba nam pravna država

Radiosarajevo.ba: Vaš primjer je uistinu hvale vrijedan. Kako vidite ulogu bosanskohercegovačke dijaspore i kolike su šanse za slične projekte u medicini i drugim oblastima života?

“Sigurna sam da se to već dešava i u medicini i drugim oblastima. Ja vidim dijasporu u istom smislu kao što vidim građane Bosne i Hercegovine u BiH. Svi imamo dužnost da pomognemo državi u kojem god smislu možemo.

Radiosarajevo.ba: Kakav je položaj nauke u Bosni i Hercegovini i u kojem pravcu bi se stvari morale kretati?

“Više puta sam rekla da su naši doktori odlični. Sistem nije dobar i ne omogućava im da rade ono što bi mogli za naše pacijente. Tako da znanja ne fali. Treba sistem koji će razvijati to znanje i tu snagu u nešto bolje”.

Radiosarajevo.ba: Kako vidite situaciju u zemlji, koliko Vas zabrinjavaju stalne tenzije u BiH i regionu, ali i sve izraženiji odlasci kvalificiranih stručnjaka u zemlje Europe? Da li bi rješenje moglo biti ono što su radile neke zemlje svijeta u smislu povratka ljudi iz dijaspore?

“Normalno da se brinem za Bosnu i Hercegovinu i za našu budućnost. Lijepa zemlja, toliko divnih ljudi, iskrenih vrijednih, sposobnih. Nevjerovatno bogata kultura, muzika, duhovnost. Ništa nam ne fali osim pravne države koja poštuje sve to. Ja, naravno, mislim da bi pomoglo čak i kada bi se pojedini ljudi iz dijaspore vratili. Ali neće biti uspješni ako se vrate u državu koja ne cijeni znanje i napredovanje”.


Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.

Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.

NAJNOVIJE