Brzim hodanjem do zdravog srca

Prema naajnovijim istraživanjima studije su pokazale da osobe u dobroj fizičkoj kondiciji imaju dva puta manji rizik od pojave srčanih bolesti čak i kada imaju hipertenziju ili dijabetes.

Bavljenje sportom je glavna zaštita od srčanog udara i kardiovaskularnih bolesti, a redovno vježbanje kardiolozi preporučuju čak i pacijentima koji su preležali infarkt.

Fizički neaktivne osobe bivaju podložne  razvoju  ateroskleroze i koronarnih bolesti. Dokazani su povoljni efekti fizičke aktivnosti u prevenciji koronarne bolesti. Studije su pokazale da osobe sa dobrom fizičkom kondicijom imaju dva puta manji rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti, čak i u prisustvu glavnih faktora rizika: arterijske hipertenzije, šečerne bolesti, pušenja, gojaznosti.

Da biste vježbanjem srce što duže održali vitalnim, prije svega uradite ljekarski pregled. Čak i ako ste potpuno zdravi, ne možete znati sa sigurnošću kako vaš organiza reaguje na opterećenje i naprezanje karakteristično za trenažni proces. Pregled podrazumijeva mjerenja i testiranja parametarana osnovu kojih se utvrđuje nivo fizičke spremnosti i izrađuje adekvatan trenažni program.

Osobe koje su cijeli dan aktivne kroz različite aktivnosti, kao što su čišćenje, vrtlarenje ili šetanje, troše više kalorija i uopšteno su zdravije od osoba koje dnevno vježbaju od 30 do 60 minuta, a ostatatak vremena sjede.

Od 3 do 6 kilometara na čas fizičku aktivnost treba upražnjavati u prijepodnevnim ili večernjim časovima,prije večere ili prije spavanja. Aktivnost ne treba obavljati u neponovljvim atmosferskim uslovima ( kada je temperatura nižaa od nule ili viša od 30 stepeni Celzijusa, vlažnost vazduha veća od 70 procenata), poslije obilnih obroka, uzbuđenja, uzimanjaalkohola ili u toku akutnih infekcija. Pješačenje, koje se najčešće koristi, treba upražnjavati u prirodi. Za osobe starije od 60 godina preporučuje se brzina hodanja od tri do četiri kilometra na čas.

Aerobne vježbe

Nazivamo ih  vježbama za cijelo tijelo, ne stvaraju pritisak na zglobove. Njima se podstiče rad srčanih mišića, srca i cjelokupnog krvnog sistema. Rolanje, plivanje, šetanje, plesanje, trčanje i vožnja bicikla su samo neke od aerobnih vježbi.

Intervalni trening

Fantastičan  je za prevencenciju srčanih bolesti i dijabetesa, za mršavljenje i  povećanje fizičke kondicije. Кombinujte kratke intervale vježbi visokog i niskog intenziteta. Na primjer, šetajte polagano tri minute, a zatim jedan minut brzo trčite. Povećanje i smanjivanje broja otkucaja srca, sagorijeva kalorije i pomaže u potrošnji masti i eliminaciji suvišnog šećera iz krvi.

Vježbe snage

Јačanjem mišića ćete smanjiti opterećenje srca. Vježbe snage radite sa tegovima. Izaberite one vježbe  koje podstiču rad većeg broja mišićnih grupa. Vježbama za trup ćete ojačati mišiče trupa, povećati fleksibilnost i ravnotežu. Smanjićete opterećenje kičme i podtači pravilno držanje. Pavilnim držanjem ćete omogućiti nesmetano cirkulisanje. Pravilnim držanjem ćete omogućiti nesmetano cirkulisanje krvi i na taj način olakšati rad srca.

Јоga

Јоga reguliše nivo visokog krvnog pritiska, зbog čega krv lakše  cirkuliše tijelom, i smanjuje  оpterećenje srca.