Begić: Ustavni sud uvodi novu diskriminaciju, OHR mora prekinuti agoniju

Od ranije je poznato i da je OHR, baš kao i Vencijanska komsija, već davao svoje mišljenje ka Ustavnom sudu po apelaciji Bože Ljubića, a koje Ustavni sud BiH nije uvažio. O tome smo razgovarali sa profesorom ustavnog prava Zlatanom Begićem.

Begić smatra da trenutno imamo stanje potpunog pravnog haosa, i Ustavni sud Bosne i Hercegovine koji ne uvažava praksu Evropskog suda za ljudska prava, te da je to najvažnija činjenica.

“Ured visokog predstavnika je morao osigurati implementaciju odluka Evropskog suda za ljudska prava . Imamo političke institucije koje su pravno, a ne samo politički odgovorne da provedu odluke Evropskog suda za ljudska prava. Međutim, provođenje tih odluka nije tema, na to se niko ne osvrće i sve se fokusira na ovu posljednju odluku Ustavnog suda BiH koja je principijelno u totalnoj koliziji sa praksom Evropskog suda za ljudska prava. Prema našem Ustavu, ratifikovani međunarodni dokumenti, među kojima je Evropska kovencija, imaju prednost u odnosu na domaće pravo. Mi smo dužni uskladiti ne samo zakone nego i Ustav sa onim što smo ratifikovali. O tome govori i Ustav BiH, da su opšta načela međunarodnog prava sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine, među koji je i načelo dosljednog izvršavanja preuzetih međunarodnih obaveza”, kazao je Begić za Vijesti.ba

Dakle, sva pravna argumentacija, smatra Begić, negirana je političkom bahatošću nadležnih političkih institucija, od predstavničkih tijela, a onda i ponašanjem Ustavnog suda BiH koji apsolutno ne uzima u obzir praksu Evropskog suda za ljudska prava, i na svoju ruku presjeca određene stvari.

“Kakav je to na kraju Ustavni sud koji uvodi mogućnost daljnje diskriminacije. Ne da nije otklonjena postojeća diskriminacija nego se stvaraju pretpostavke za uvođenje dalje diskriminacije. Plaćamo cijenu toga što su u takve institucije koje su doista trebale biti neovisne i sastavljenje od neovisnih stručnjaka ( a da bi neko bi neovisan treba pogledati njegovu biografiju, kakve naučne i stručne reference ima) umjesto toga političke stranke uvele svoje ljude. Tako danas imamo u Ustavnom sudu u Centralnoj izbornoj komisiji većinu ljudi koji se ne ponašaju kao nezavisni eksperti koji trebaju da su posvećeni vladavini prava nego provode politike onih političkih centara moći koji su ih tu postavili”, smatra Begić.

Mišljenja je da se samo u takvim okolnostima može dešavati da Ustavni sud države koja je u procesu evropskih integracija, potpuno ignoriše praksu Evropskog suda za ljudska prava, da donosi presude koje su suštinski u suprotnosti sa tom praksom, i onda imate stanje pravnog haosa.

Dodaje je da Ured visokog predstavnika u situaciji neprovođenja onoga što je ustavna obaveza i što proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma ne treba da piše mišljenja nego da nameće rješenja jer mu je to pravna obaveza, i da je nakon serije odluka Evropska suda da ljudska prava OHR šutio.

“Pravna obaveza viskog predstavnika je da reaguje svaki put kada je taj sporazum prekšen, a prekršen je u onom trenutku kad se ne provede i presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ta obaveza je sadržana u Anexu 10 Dejtonskog sporazuma, i nije nastala sa donošenjem bonskih ovlasti”, naglasio je Begić.

Begić smatra da sada postoji realna prijatnja rušenjem ustavnog poretka upravo preko institucija države kao što su Ustavni sud i Centralna izborna komisija.

“To je sasvim očigledno. Pitanje je da li će posljednja linija odbrane dejtonskog institucionalnog okvira i države Bosne i Hercegovine, a to je OHR, postupiti u skladu sa svojim obavezama i prekinuti ovu agoniju” zaključio je Begić.

vijesti.ba/visoko.ba