Lazović: HDZ neće blokirati institucije nakon izbora, zna se kako je prošao Jelavić

Razgovarao: Delvin Kovač

– Kakvom biste ocijenili aktuelnu političku situaciju u našoj zemlji?

LAZOVIĆ: Današnja aktuelna politička situacija u BiH nije ništa novo što ne proživljavamo u kontinuitetu u ovih posljednjih dvadesetak godina. Činjenica je da je BiH danas talac politika partija koje su na vlasti i neostvarenih ciljeva koji se danas u finišu pred izbore pokušavaju realizirati prije svega od strane HNS-a i Dragana Čovića. Dakle, jedna rovita politička situacija, ekonomski nestabilna, bez jasnih vizija izlaska iz krize. Ali, isto tako, BiH je danas talac međunarodne politike, odnosno nepovoljnih ustavnih i teritorijalnih rješenja koje pojedine političke snage koriste za ostvarenje svojih skrivenih ciljeva.

– Gdje je BiH nepune 23 godine od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma?

LAZOVIĆ: BiH je danas daleko od referendumskog pitanja. Dakle, građani su glasali za demokratsku i suverenu BiH ravnopravnih naroda i građana na cijelom njenom prostoru. Današnja BiH to nije i sve je drugo osim stabilne i demokratske države. Današnja BiH je poligon za neskrivene političke ambicije iz zemalja u regionu, ali i ambicije domaćih političkih aktera koji još uvijek pokušavaju realizirati ratne ciljeve. Tu mislim na podjelu BiH koju neskriveno kroz Izborni zakon zagovara i HNS, kao i otvorene prijetnje Milorada Dodika o nestanku BiH i da ovakva kakva jeste ne može opstati. Dakle, BiH se suočava s neprincipijelnom međunarodnom politikom, ali i s unutrašnjim političkim neprijateljima koji i dalje pokušavaju ovako mladu i krhku državu podrediti nekim svojim anahronim političkim ciljevima.

– Treba li našoj zemlji Dejton 2 i da li ga je moguće dogovoriti?

LAZOVIĆ: Našoj zemlji treba jedan inovirani ustav i promjene u skladu s evropskim principima i standardima. Da li će to biti u okviru nekog Dejtona 2 ili nekim pojačanim međunarodnim aktivitetom – svejedno je. Najbolje bi bilo da domaći akteri konačno shvate da državu treba praviti radi sebe i građana BiH, a ne stalno očekivati od međunarodne zajednice da svojim pritiskom pokreće stvari naprijed. Ja nisam siguran da danas postoji međunarodna politička volja, koja bi pomogla BiH na jedan brz i efikasan način.

Mislim da je politika nekih zemalja još uvijek neprincipijelna prema BiH. S druge strane, treba otvoreno reći da na formuli koju smo dobili u Dejtonu, BiH ne može postati stabilna, perspektivna, demokratska država kao ni na formuli dva entiteta – tri naroda, jer ona stalno proizvodi političke sukobe, animozitete, rađa nerealne ambicije da se BiH može dijeliti i da može nestati. Na toj formuli nastaju loše politike i loši političari i na toj formuli oni opstaju. Da se na ovoj formuli i perspektivni političari kvare i postaju loši primjer je Milorad Dodik koji je bio „svjetionik nade“ kada su ga Amerikanci prije desetak godina doveli na vlast. Dakle, treba neko konačno otvoreno i jasno početi govoriti o tome da se mora mijenjati dejtonski aranžman i ustavno teritorijalno rješenje, i da BiH može postati stabilna i prosperitetna država samo na građanskim i sekularnim principima.

U budućnosti BiH vidim kao građansku i sekularnu državu u kojoj će se jasnim zakonima napraviti jasna granica između građanskog i nacionalnog, i vjerskog i sekularnog pitanja. U tom kontekstu, mislim da postoji mogućnost da se kvalitetnim zakonskim rješenjima, političkom voljom, dijalogom i kompromisom nađe potrebna ravnoteža između građanskog i nacionalnog, s jedne strane, i vjerskog i sekularnog pitanja, s druge strane, tako da se svi građani osjećaju ravnopravnim na cijelom prostoru BiH, da imaju ista prava, zagarantovane ljudske slobode. Smatram da su BiH potrebni ljudi i politike koji će shvatiti dubinu procesa unutar bh. društva, odgovorno pristupiti prema suštini bh. bića na način da se nikakvim radikalnim mjerama ne može uspostaviti nijedan sistem koji neće voditi računa i o nacionalnom, i o građanskom, i o vjerskom, i o sekularnom pitanju u isto vrijeme.

– Trebamo li očekivati snažniji angažman međunarodne zajednice u BiH, prije svega SAD-a?

LAZOVIĆ: Pa, vidite. Amerikanci su sigurno zaslužni i za Washingtonski sporazum iz 1994., i za Dejtonski sporazum iz 1995. godine i bez jačeg aktiviteta američke administracije ove će se stvari teško mijenjati. Njihov aktivitet može biti ubrzan i efikasan jedino ukoliko smatraju da su njihovi interesi ugroženi u regionu, pa time i u BiH. Taj njihov interes može biti ugrožen samo ukoliko konačno shvate da se u prazan prostor, koji ostavljaju, ubacuje Rusija. Tek kada shvate da se pojačanim prisustvom ruskog utjecaja u BiH ugrožavaju njihovi interesi, onda će se na neki način aktivnije uključiti i dati svoj doprinos da se BiH konačno izvuče iz ovoga gliba kojem je i američka administracija kumovala u Dejtonu 1995. godine. I sam Holbrooke tada je rekao da će nakon 15 godina doći vrijeme za izmjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Mislim da bi Amerikanci konačno morali shvatiti da trebaju pojačati pritisak na domaće aktere, da iskoriste bonske ovlasti i aktiviraju mehanizme koji će omogućiti da se jednom politikom pokrenu stvari naprijed.

– Kako komentarišete neuspjele pregovore političkih lidera o izmjenama Izbornog zakona i najavu da će u rješavanje tog pitanja biti uključena Venecijanska komisija?

LAZOVIĆ: Pa, to je bilo za očekivati. Radikalni stavovi HNS-a, koji idu ka tome da se Izborni zakon mora mijenjati na način da se ogroman broj ljudi, građana BiH, stavlja u jedan diskriminirajući položaj, je nešto što ne može biti prihvaćeno. I mislim da su političke partije SDA, SDP BiH, DF i SBB BiH to shvatile i zajedničkim stavom, koji su prezentirale SAD-u i Evropskoj uniji, jasno dale do znanja da to ne može biti prihvaćeno. Dakle, Izborni zakon kakvog ga zagovara HNS je nešto što je suprotno evropskim principima i standardima. I mislim da Venecijanska komisija ne može anulirati svoje prethodno iznesene stavove da svaki građanin u BiH mora imati šansu da bude biran i da bira, što za sada nije slučaj. HNS-ov zakon faktički, ukoliko bi bio prihvaćen, stavlja etničke trake na ruke glasača unutar BiH, a to je jedan apartheid, da ne kažem stav sa fašističkim primjesama, koji Evropa ne može prihvatiti, a pogotovo ne bi smio biti prihvaćen unutar BiH, jer vodi daljnjoj etničkoj teritorijalizaciji i konačnoj podjeli BiH.

Kad god je u pitanju opstanak BiH, ne smije biti razlika između opozicije i pozicije, i one stranke koje zagovaraju njen opstanak moraju biti jedinstvene.

– Šta možemo očekivati nakon parlamentarnih izbora u oktobru – napredak, stagnaciju ili možda anarhiju?

LAZOVIĆ: Očekujem da će izbori biti održani, a rezultati, bez obzira na to kakvi bili, implementirani. Najavljuje se da bi HDZ, odnosno HNS, ako ne budu zadovoljni izbornim rezultatima, a pogotovo ako ne prođe njihov kandidat za člana Predsjedništva BiH, mogli blokirati implementaciju izbora. Ja ne vjerujem u tu mogućnost, to smo prošli prije jedno 12 godina sa Jelavićem kada je pokušao blokirati institucije sistema, a zna se kako je to završeno. S druge strane, i dalje postoje visoki predstavnik i međunarodna politika koji bi trebali, ukoliko do toga dođe, svojim rigoroznim mjerama zaustaviti daljnju anarhiju i destrukciju BiH.

– Šta je po Vašem mišljenju glavni razlog zbog kojeg se turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan odlučio da 20. maja svoj predizborni skup održi u sarajevskoj Zetri?

LAZOVIĆ: Kao čovjek koji se bavi politikom, sigurno da u tome vidim, prije svega, političke razloge koji su na neki način usaglašeni sa SDA. Mislim da je to, ne samo u funkciji izbora u Turskoj, već i u funkciji izbora u BiH. Taj skup treba da posluži SDA da svoje očigledno unutrašnje rovito stanje pokuša stabilizirati i ponovo na neki način homogenizirati svoje glasače za izbore u oktobru. Da li će u tome uspjeti, ne znam. Ali u svakom slučaju, kao demokrata i neko ko zagovara da se unutar BiH stvari rješavaju u skladu sa zakonom, mislim da taj skup ne treba zabranjivati, ali da organizatori moraju preuzeti odgovornost da u skladu sa zakonima BiH on prođe u najboljem mogućem redu. Sasvim je sigurno i evidentno da će se u taj skup upetljati i politika i da će on biti iskorišten i za unutrašnje bh. političke prilike.

vijesti.ba/visoko.ba