Cijela BiH mora zajedno raditi da projekat brza cesta Sarajevo – Beograd uspije

Razgovarao: Nihad Hebibović

– Kakvo je po Vašem mišljenju rješenje o dvije trase puta od Sarajevo – Beograd i je li ono realno? 

JUSKO: Riješenjem o kojem se govorilo na sastanku u Istanbulu cijela srednja Bosna spaja se sa sjevernom, a istočni dio Bosne, koji je do sada bio potpuno hendikepiran transportnom infrastrukturom, povezuje se i s našim Koridorom 5C i, preko Vardišta, s Koridorom 11 u Srbiji.

Imamo, dakle, opciju da se spoji kompletan krug Sarajevo, Tuzla, Brčko, Bijeljina, Beograd, Požega, Višegrad, Goražde, Istočna Bosna, Sarajevo. Tako bi ispoštovali i jednu i drugu opciju, zadovoljili bi sve zainteresirane strane, i BiH i Srbiju i Tursku, ali i entitete koji imaju ključnu ulogu u izgradnji infrastrukture unutar BiH.

– Vi ste insistirali na tome da u trasi bude Tuzla, ali i Istočna Bosna, jeste li zadovoljni?

JUSKO: Od početka priče o povezivanju Sarajeva i Beograda modernom saobraćajnicom, koju je inicirala turska Vlada, osobno sam se zalagao da se, ako je ikako moguće, grade obje trase, i ona preko Tuzle, Brčkog i Bijeljine, i ona kroz Istočnu Bosnu preko Goražda i Višegrada.

Tuzlanska regija je, zbog broja stanovnika i gustine prometa naravno prioritet. Struka kaže da na pojedinim postojećim magistralnim saobraćajnicama u području regije Tuzle postoji prosječna dnevna prohodnost od 22.000 automobila, što je parametar koji sugerira značajnu ekonomsku isplativost gradnje brze ceste, odnosno autoputa od Sarajevo do Tuzle, i dalje preko Brčkog i Bijeljine prema Beogradu.

S druge strane, više puta sam potencirao da Istočna Bosna ne treba i ne smije ostati prometno odsječena. Tim pravcem ne ide dovoljan broj vozila, međutim postoji tzv. njemački sistem koji se zove RAP, “Razvojni autoputevi”. Suština tog sistema je da vi napravite brzu cestu ili autoput koji u tom trenutku nema dovoljan i ekonomski isplativ protok vozila, ali kada se projekat završi, saobraćaj vrlo brzo počinje da raste. Vjerujem da bi to bio slučaj sa autoputem koji bi išao od Sarajeva, kroz Istočnu Bosnu do Višegrada i dalje prema Beogradu u jednom kraku, a u drugom kraku prema Novom Pazaru i dalje prema Makedoniji, Albaniji i Turskoj.

– Premijerka RS Željka Cvijanović kaže da ministarstva imaju svoje planove, da se trebaju obezbijediti sredstva, kreditori, da je to ogroman projekt i da to neće sve ići baš tako glatko.

JUSKO: Ni ja ne vjerujem da će sve ići baš tako glatko, ali sam siguran da svi zajedno, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i resorna entitetska ministarstva, Vlada Turske, Vlada Srbije i Vijeće ministara BiH, te Vlada Federacije BiH, Vlada RS i Vlada Brško Distrikta BiH, možemo i trebamo dati sve od sebe da prihvatimo pruženu ruku turskog investitora.

U ovom trenutku ne želim razmišljati u kategorijama zašto nešto ne može da se uradi. Hajmo svi u domenu vlastitih nadležnosti uraditi ono što može omogućiti da ovaj veliki projekat uspije.

Nakon Koridora 5C ovo je definitivno najveći infrastrukturni projekat kada je riječ o transportnoj infrastrukturi u Bosni i Hercegovini.

– U ponedjeljak dolazi elegacija iz Turske, o čemu će se razgovarati, hoće li oni prezentirati neko rješenje?

JUSKO: Kao što već znate, ja sam u srijedu imao prvi telefonski sastanak sa ministrom ekonomije u Vladi Republike Turske, Ahmetom Arslanom. Razgovor je bio izuzetno pozitivan i konstruktivan. Dogovorili smo da u ponedjeljak, 5. februara, u Sarajevo dođe zamjenik direktora Direkcije za autoceste Turske, zajedno sa cijelom ekipom.

Oni već imaju određene analize vezane za prijedloge izgradnje kružne rute Sarajevo – Beograd. Također očekuju i od nas da im dostavimo sve informacije i projekte vezane za ove pravce. Ja sam ministru rekao da im se u potpunosti stavljamo na raspolaganje, kako Ministarstvo  komunikacija i prometa BiH, tako i ja kao ministar.

Prijedlog je da sa gostima iz Turske u utorak, 6. februara, održimo zajednički sastanak na kojem će biti i predstavnici entiteta.

Mi ćemo prezentovati, sa naše strane, sav materijal koji imamo vezan za izgradnju planirane rute. Isto to očekujemo i sa njihove strane, da vidimo šta oni imaju. To će biti jedan inicijalni sastanak. Predložio sam turskom ambasadoru Haldunu Koču da posjetu delegacije iz Turske iskoristimo da zajedno obiđemo i jedan i drugi pravac, čisto kako bi se upoznali sa tim dijelovima Bosne i Hercegovine i da bi imali bolju sliku kuda te rute treba da idu.

– O kakvom je  modelu izgradnje riječ, ko finansira izgradnju, kako vraća uloženi novac, čije firme rade. Izetbegović je iznio detalje o takozvanom modelu BOT

JUSKO: Čuo sam i ja to što je govorio gospodin Izetbegović. Više detalja zasada nemam, a očekujem da će nas delegacija iz Turske upoznati kako oni planiraju finansirati ovaj projekat i da li je to BOT model koji podrazumjeva gradnju, korištenje infrastrukturnog objekta, te na kraju vraćanje saobraćajnice državi na čijoj teritoriji je sagrađena.

– Ko iz BIH treba prihvatiti ovaj projekat da bi se on zaista i realizirao, koja institucija i čije sve saglasnosti trebamo? 

JUSKO: Ovaj projekat je projekat svih nivoa vlasti u BiH, od državnog, preko entitetskih do kantonalnih. Svi imaju svoju zakonom određenu ulogu i svi moramo raditi kao jedan tim.

– Postoji li bojazan da ćemo propustiti ovu priliku?

JUSKO: Već sam govorio o tome. Bila bi ogromna, nesaglediva  šteta da ne prihvatio pruženu ruku investitora i ne riješimo prometno zakrčenje u široj regiji Tuzle i sjeveroistočne Bosne i prometnu izolaciju Istočne Bosne. Ovo je prvi put od početka gradnje autoputeva u BiH da imamo ovakvu ponudu.

Uostalom, ovi su pravci već uključeni u Okvirnu prometnu strategiju BiH i entitetske prometne strategije. Ako imamo investitora koji to želi finansirati bez našeg kreditnog zaduženja, ne vidim logičan razlog da to riješenje ne prihvatimo.

vijesti.ba/visoko.ba