Pekara “Kraljevac” iz Visokoga baštini stoljetnu tradiciju. Ista krušna peć u kojoj je napravljen prvi hljeb 1912. godine radi i danas, a recept, čiji su detalji ostali tajna, nije izmijenjen.
U Visokom svi znaju gdje je pekara “Kraljevac”. A evo i zašto:
Pomiješaju se brašno, so i germa. Tijesto se oblikuje i peče u krušnoj peći. Nakon tri sata kupujete hljeb po istom receptu kao prije 106 godina kada se ovdje napravilo prvo pecivo.
Saznali smo i da su svi sastojci domaći. Ali, detalji izrade ostali su tajna.
“Od prvih ljudi koji su započeli rad u pekari prenijet je zanat i radi se po tom principu. Jednostavan je način, samo postoje te neke stvari i procedure koje ne treba promijeniti i to je to. U nas se radi na stari način, i ovaj naš hljeb može da se koristi i tri, četiri dana, bez problema, znaju to i naše redovne mušterije”, ističe Dibran Karavidaj, pekar.
Ali možda ne znaju da krušna peć krije stoljetnu tradiciju. Peć je napravljena 1912. i Visočane hrani već četiri politička sistema, od Austro-Ugarske monarhije do postdejtonske demokratije.
“Moj djed, Mustafa Šahinović, napravio je ovu pekaru kao dio porodičnog zanimanja, pored ostalih zanimanjja u porodici, od obućara, stolara, poljoprivrednika. Ova pekara je napravljena 1912. godine. i neprekidno radi sve do danas. Ova pekara ima određenu tradiciju koja se vidi stalnim prisustvom mušterije, koja cijeni tradicionalni način proizvodnje hljeba i peciva”, kaže Nijaz Šahinović, vlasnik pekare.
Nema sumnje da će se tradicija nastaviti. Sin Mahir novinarski poziv zamijenio je brigom o pekari. A brige nisu male, kaže. Nasljednik tvrdi da su lokalne službe zatražile da krušna peć bude zamijenjena električnom prilikom rekonstrukcije.
“Time bi naravno uništili ovaj porodični posao, jer se ovaj hljeb i ovi somuni ne mogu praviti u električnoj peći. Samim tim, promijenili bi i tehniku i recept i ova pekara više ne bi bila prepoznatljiva i to bi je bukvalno zatvorilo”, tvrdi Mahir Šahinović.
Stara peć se nije odmarala ni tokom tri rata koje je preživjela. Vlasnici se nadaju da će porodična tradicija odolijeti administrativnim izazovima, baš kao što je odoljela previranjima prošlog stoljeća.
Izvor: N1
Ako želite preuzeti tekst ili dio teksta čiji je autor Visoko.co.ba, dužni ste navesti i postaviti link našeg portala kao izvor autorskog teksta! Isto se odnosi i na fotografije i video materijale čiji je autor portal Visoko.co.ba ili materijale koji su dati portalu na korištenje.
Član 14. Kodeksa za štampu i online medije BiH: Značajna upotreba ili reprodukcija materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja prava, osim ako dozvola nije navedena u samom materijalu.