Pogledajte kako se u školama regije uči o Srebrenici i genocidu

Dvadeset godina je prošlo od kada se desio zločin u Srebrenici, a više od osam godina od kada je Međunarodni sud pravde u Hagu presudio da je riječ o genocidu. U školama na Balkanu, ili se ne uči, ili se naopako predaje o ovom najvećem zločinu u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Kako se to čini u Bosni i Hercegovini, na čijem je tlu genocid i počinjen. Dženana Halimović ima detalje u tekstu “O Srebrenici tek usputno u bh. udžbenicima”.

Ratovi na prostoru bivše Jugoslavije iz devedesetih godina prošlog stoljeća danas su nastavljeni „ratovima“ između udžbenika istorije, u kojima se nude različite interpretacije sukoba. Ovaj su stav Branki Mihajlović iznijeli istoričari koji su analizirali srednjoškolske udžbenike. Više u tekstu “Školski udžbenici u Srbiji: Srebrenica samo u zagradi”.

Zašto se genocid u Srebrenici ne pominje u crnogorskim udžbenicima istorije za srednje škole, bilo je pitanje od kojeg je krenula naša novinarka u Podgorici. A onda nastavila – da li odgovor leži u jedinom, za sada, zabranjenom udžbeniku u Crnoj Gori? Da li i šta o posljednjim ratnim sukobima i crnogorskoj ulozi u njima uče srednjoškolci? Brojne dileme je istraživala Lela Šćepanović u tekstu “Udžbenik koji je politika zabranila”.

Genocid u Srebrenici obrađuje se u hrvatskim školama, iako ponekad u udžbenicima nije tako kvalificiran. Nacistički genocid nad Židovima u Drugom svjetskom ratu je najopsežnije obrađen, bilo da tretira događanja u svijetu ili u Hrvatskoj. Genocid nad Armenima se spominje, dok se genocid u Ruandi ne spominje, pa sve ovisi o angažmanu nastavnika, kažu sagovornici Enisa Zebića. Više možete pročitati u priči “Srebrenica u svim udžbenicima, ali uz različite kvalifikacije”.