Sukob na relaciji premijera i predsjednice Hrvatske

Teško je oteti se dojmu da je u trenutku kad je čuo kako je Kolinda Grabar-Kitarović “Za dom spremni” definirala kao stari hrvatski pozdrav Andreju Plenkoviću pao mrak na oči. Netom nakon što je uspio pridobiti koalicijske partnere iz HNS-a i SDSS-a da mu daju još koji tjedan da riješi problem s HOS-ovom pločom u Jasenovcu, a potom i privoljeti vrh HDZ-a – u kojemu mahom sjede ljudi birani voljom njegova prethodnika Tomislava Karamarka – da stane iza jasne poruke da ustaškom pozdravu “Za dom spremni” nije mjesto u neposrednoj blizini hrvatskog Auschwitza, predsjednica je čitavu priču vratila na početak.

Nije to prvi, a sudeći po tenzijama koje postoje, ni posljednji put da su se premijer i predsjednica Republike našli u raskoraku. Ovih dana Kolinda Grabar-Kitarović ustvrdila je da brojke o padu nezaposlenosti varaju, jer one ne pokrivaju ljude koji su otišli iz Hrvatske u potrazi za boljom plaćom i višim standardom.

Plenković je uzvratio da, unatoč odlascima iz zemlje, Hrvatska danas ima 50 tisuća više zaposlenih nego prije dvije godine i 25 tisuća više nego lani. Plenković i Kolinda Grabar-Kitarović razišli su se i u pitanju ovršnog zakona, gašenja požara, osnivanja novog ministarstva demografije i – što je posebno uočljivo – vanjske politike.

Tri šefa diplomacije

Iako dolaze iz iste stranke, njihov odnos često ne nalikuje harmoničnoj simbiozi, nego prilično žestokoj kohabitaciji. Onakvoj kakvu je još ne tako davno imao SDP-ov dvojac Ivo Josipovići Zoran Milanović, koji u nizu situacija nisu uspijevali naći zajednički jezik. I koje je, na koncu, takav odnos koštao pobjede na predsjedničkim izborima.

– Ta kohabitacija najviše je izražena u vanjskim poslovima. Hrvatska trenutno ima tri šefa diplomacije: ministricu vanjskih poslova, premijera i predsjednicu. I najmanje dvije vanjske politike: jednu proameričku, koju gura Kolinda Grabar-Kitarović, i jednu bruxellesku, koju zagovara Plenković. Za jednu malu zemlju to je ipak previše.

Jedni igraju u kupe, a drugi u špade – smatra politolog prof. dr. Anđelko Milardović, koji upozorava da se u Hrvatskoj trenutno događa poremećaj na ustavnoj razini jer glavni politički akteri ne djeluju u skladu sa svojim ustavnim ovlastima.

– Prema Ustavu, predsjednica Republike trebala bi biti sukreatorica vanjske politike, a ona se javlja kao kreatorica koja svojom inicijativom “Tri mora” Hrvatsku želi pretvoriti u pijuna na šahovskoj ploči američke vanjske politike, a protiv Njemačke i Rusije. Plenković pak, s druge strane, zagovara konfrontaciju s Rusijom, kao da je Hrvatska Kina da to sebi može dopustiti – ističe Milardović, koji podsjeća da bi Hrvatska u ovim vehementnim vremenima puno mogla naučiti iz iskustva Dubrovačke Republike, koja je probleme znala rješavati dogovorom, a ne – sukobima.

Indikativno je da Plenković nikada nije javno rekao što misli o predsjedničinoj inicijativi “Tri mora”, kao i da HDZ-ovi stranački dužnosnici nisu do sada izrijekom i bez zadrške rekli da će Kolinda Grabar-Kitarović biti njihova kandidatkinja na idućim predsjedničkim izborima. Upravo suprotno: iz te stranke dolaze i glasovi da bi vladajući trebali kandidirati nekog drugog kandidata koji bi se uspješnije mogao nositi s budućim izazivačima.

Ovoga se ljeta tako spominjalo ime Ante Gotovine, a bilo je i onih koji bi na mjestu predsjedničkog kandidata HDZ-a rado vidjeli umirovljenoga generala Damira Krstičevića.

S druge pak strane, prilično je jasno da predsjednica Republike po svaku cijenu želi izbjeći Josipovićevu sudbinu, pa se – više ili manje spretno – trudi na vrijeme distancirati od politike HDZ-ove Vlade. Prema posljednjem istraživanju Crodemoskop, koje je agencija Promocija Plus provela početkom rujna, čak 73,4 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru.

Unatoč rekordima u turizmu i pozitivnim trendovima u ekonomiji, birači su nezadovoljni i, ako njihovo nezadovoljstvo kulminira za dvije godine, cijenu bi prva mogla platiti Kolinda Grabar-Kitarović. To je očito razlog zbog kojega predsjednica Republike želi jasno i na vrijeme ukazati na probleme koji u Hrvatskoj postoje, kako je birači za nešto više od dvije godine ne bi kaznili. Zbog nečinjenja.

– Predsjednica i premijer su dvojac potpuno istog političkog profila. Oboje pripadaju onom što se u svijetu zove “moderate conservatives”, oboje su izuzetno obrazovani, i oboje dolaze iz istoga miljea, iz potentnog diplomatskog inkubatora bivšeg ministra vanjskih poslova Mate Granića. Ipak, oni nisu “copy-paste” političari.

Oboje su snažne osobnosti koje nemaju o svakom pitanju uvijek isto mišljenje, i zato je ovdje teško govoriti o nekom ozbiljnom sukobu – kaže jedan diplomat koji je u svojoj karijeri imao priliku raditi i s Kolindom Grabar-Kitarović i s Andrejem Plenkovićem.

Unatoč svim razmimoilaženjima, oni imaju, ističe ovaj sugovornik, iste ciljeve: modernu, europski integriranu Hrvatsku, koja čini sve da riješi probleme sa susjedima i zaštiti Hrvate u BiH. A s istim ciljevima, zaključuje on, na koncu se lakše nađe i zajednički jezik.

U Uredu predsjednice Republike oko čitave priče trude se spustiti loptu na zemlju.

– Predsjednica i premijer međusobno se uvažavaju. Ponekad imaju različita mišljenja, no u ključnim se momentima nađu i dogovore rješenja – tvrdi jedan suradnik Kolinde Grabar-Kitarović, podsjećajući na to da su se predsjednica i premijer nedavno usuglasili i oko imena novih veleposlanika, i oko nove šefice Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost Maje Čavlović.

U predsjedničinu su krugu, čini se, itekako svjesni glasina da HDZ u tajnosti priprema nekog drugog kandidata, no uvjereni su da od toga na koncu neće biti ništa. Da tihi sukob neće prijeći u otvoreni rat te da će Kolinda Grabar-Kitarović i HDZ još jednom zajedno pobijediti na izborima.

Onako kako im je to, na iznenađenje mnogih, uspjelo 2015.

Točke razlaza predsjednice i premijera

POZDRAV “ZA DOM SPREMNI” – Je li ustaški poklik zapravo stari hrvatski pozdrav ili natpis neprimjeren da se nalazi na javnim mjestima, pitanje je oko kojega predsjednica i premijer, po svemu sudeći, tek trebaju postići konsenzus;

BROJ NEZAPOSLENIH – Kolinda Grabar-Kitarović ustvrdila je da su brojke o padu nezaposlenosti krive. Andrej Plenković uzvratio je da su brojke kojima barata Državni zavod za statistiku točne;

INICIJATIVA “TRI MORA” – Premijer nastoji ojačati poziciju Hrvatske u EU-u. Predsjednica je sve karte bacila na transverzalu Baltik – Jadran, koja jača američki utjecaj u Europi;

POŽARI – “A zašto vojska nije izašla na teren?”, zapitala je predsjednica nakon katastrofe koju je nadomak Splita izazvala ovoljetna serija požara. I ponukala potpredsjednika Vlade i ministra obrane Damira Krstičevića da podnese ostavku, koju premijer nije prihvatio;

MINISTARSTVO DEMOGRAFIJE – Na okruglom stolu o demografskoj propasti Hrvatske predsjednica je predložila osnivanje zasebnog ministarstva demografije. Je li prije bilo takvog ministarstva, uzvratio je Plenković, naglasivši da se ministrica Murganić bavi demografskom politikom te da je demografija prioritet njegove Vlade;

OVRŠNI ZAKON – Kolinda Grabar-Kitarović napisala je pismo Plenkoviću u kojemu traži da njegova Vlada problemu ovrha i Ovršnog zakona pristupi bez odgode. HDZ-ovi zastupnici nakon toga su glasali protiv amandmana temeljenih na prijedlozima koje im je poslala predsjednica Republike;

PUT U SAD – Banskim dvorima nije sjeo predsjedničin put u SAD, a Plenković je bio posebno kritičan prema činjenici da je kompletan službeni izvještaj o putu Kolinde Grabar-Kitarović u Ameriku završio u medijima;

KONZULTACIJE NAKON SMJENE MOSTOVACA – Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je početkom svibnja, u jeku krize s parlamentarnom većinom u Saboru, predsjednike stranaka na razgovor kako bi se utvrdilo postoji li 77 glasova za izbor novih ministara. U Vladi su takav potez ocijenili preuranjenim, rizičnim i – nepotrebnim, prenosi SB.

vijesti.ba/visoko.ba